Dana 19.10.2020. godine Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, kao jedan od predavača, učestvovala je na online seminaru „Konvencija Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja – Lanzarot konvencija“.
Seminar je organizovan u saradnji Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu sa Advice on Individual Rights in Europe-AIRE Centrom iz Londona u okviru projekta “Jačanje vladavine prava i podrška državnim institucijama u Crnog Gori” i dio je Programa za kontinuiranu obuku sudija i državnih tužilaca za 2020. godinu.
Cilj seminara je bio upoznavanje sa standardima Lanzarot konvencije-prvim sveobuhvatnim pravnim instrumentom o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i s tim u vezi obavezama države, kao i razmjena iskustava u radu u oblasti zaštite prava djetata od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja.
Predavači su bili: gdin Veljko Rutović, specijalni državni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore; gđa Nikolina Katić, zamjenica zastupnika Republike Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava-ESLJP; gdin Dragiša Rakočević, sudija Apelacionog suda Crne Gore; gđa Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.
Online seminar su pratila dvadest četiri učesnika (petnaest sudija, jedan sudski savjetnik, osam državnih tužilaca).
Nakon uvodnog obraćanja gđe Ljiljane Lakić, predsjednice Upravnog odbora Centra, obrađene su sljedeće četiri teme:
Zaštita djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja u krivičnom zakonodavstvu i praksi Crne Gore sa osvrtom na Lanzarot konvenciju, o kojoj je govorio gdin Veljko Rutović, specijalni državni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore,
Zaštita djece – međunarodni standardi i relevantna praksa ESLJP, o kojoj je govorila gđa Nikolina Katić, zamjenica zastupnika Republike Hrvatske pred ESLJP,
Primjena Lanzarot konvencije u praksi – djeca žrtve u postupcima pred sudom, o kojoj je govorio gdin Dragiša Rakočević, sudija Apelacionog suda Crne Gore i
Saslušanje djeteta svjedoka – oštećenog krivičnim djelom protiv polne slobode, o kojoj je govorila, gđa Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.
Kroz navedene četiri teme predavači su predstavili postojeća zakonska rješenja u vezi krivičnih djela protiv polne slobode na štetu djece, kako u svijetlu obavezujućih standarda Lanzarot konvencije, prakse nacionalnog suda i učešća djece svjedoka/oštećenih u krivičnom postupku, tako i kroz odgovore ESLJP na postupanje država u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i iskorišćavanja.
Ukazano je na značaj: zaštite djece/maloljetnih lica putem postojećih zakonskih rješenja u vezi krivičnih djela protiv polne slobode, a u odnosu na inkriminaciju svih oblika zlostavljanja i iskorišćavanja djece/maloljetnika (da bi država imala pravni okvir za zaštiti dijete/maloljetnu osobu i kada nema fizičkog kontakta – iskorišćavanje, uznemiravanje); prihvatanja definicije djeteta kao osobe koja nije navršila osamaest godina života, jer dijete/maloljetno lice, posebno zbog manipulacije odrasog lica, ne može da iskaže svoju/slobodnu volju, a svaki oblik seksualnog nasilja može izazvati razorne posljedice koje se odražavaju na sadašnji, ali i na budući život djeteta; pravnog definisanja uzrasta ispod koga je zabranjeno bavljenje bilo kakvim seksualnim aktivnostima sa djetetom; pažljivog postupanja sa djetetom/maloljetnom osobom u krivičnom postupku i ispitivanje djeteta/maloljetne osobe o iskustvu seksualnog zlostavljanja/iskorišćavanja, u pravilu, samo jednom, od strane stručnog lica.
Takođe, ukazano je da učinioci nisu samo punoljetne, već i maloljetne osobe te da je obaveza države da obezbijedi djelotvorne programe za procjenu rizika, intervencije i mjere prema učiniocima tokom i nakon kažnjavanja, u cilju spriječavanja i svođenja na najmanju mjeru opasnosti od ponavljanja krivičnih dela protiv polne slobode na štetu djece. Država ima posebnu obavezu da razvije programe za procjenju rizika i mjere za intervenciju prilagođene tako da odgovaraju razvojnim potrebama djece/maloljetnih lica koja učine seksualni delikt, uključujući i onu djecu učinioce koja su po uzrastu mlađa od uzrasta krivične odgovornosti, a sve u cilju adekvatnog bavljenja problemima njihovog seksualnog ponašanja, razumijevanja i promjene neprihvatljivog seksualnog ponašanja, bezbjednog uključivanja u zajednicu, prevencije recidiva.
Predstavljena su i iskustva Crne Gore o postupanju prema djeci/maloljetnicima oštećenim licima i svjedocima u krivičnom postpku i primjena audiovizulene tehnike primjerene potrebama djeteta prilikom saslušanja u krivičnom postupku, vodeći računa o traumi zlostavljanja i potrebi za očuvanjem sigurnosti, privatnosti, identiteta i ugleda žrtve, da se dijete saslušava samo jednom, sveobuhvatno, uz pomoć stručnog lica iz Stručne službe.
Navedena zaštita je predstavljena i kroz presude crnogorskih sudova: kada je dijete saslušano putem audiovizuelne tehnike, na zakonit način, uz pomoć stručnog lica iz Stručne službe, zastupljenu odbranu okrivljenog/njegovog branioca; i kada je moguće ograničiti prava okrivljenog u korist djeteta/maloljetnog lica u dijelu kontradiktornih pitanja; odnosno da prikazivanje audiovizuelnog snimka prvog saslušanja djeteta/maloljetnog lica na glavnoj raspravi pruža mogućnost da se, na glavnoj raspravi, stekne puni uvid u način ispitivanja djeteta/maloljetnog lica i da se tada iskažu i otklone eventulani prigovori okrivljenog (npr. da li su djetetu postavljana sugestivna pitanja, da li je navođeno u kazivanju i dr.).
Ukazano je i na značaj postavljanja ponomoćnika djetetu/maloljetnom oštećenom licu i svjedoku u krivičnom postupku za zaštitu od krivičnih dela protiv polne slobode učinjenih na štetu djece/maloljetnih lica.
Takođe, ukazano je da države potpisnice Lanzarot konvencije imaju obavezu da obezbijede četiri važna područja u zaštiti djece: prevencija (prepoznavanje i reagovanje na seksualno zlostavljanje i iskorišćavanje djece): zaštita (prijavljivanje, prilagođeno ispitivanje, programi za pomoć žrtvama); krivično gonjenje (djelotvornost i hitnost, svako lice koje je seksualno iskoristilo i zlostavljalo djecu mora da se izvede pred sud); promocija nacionalne i međunarodne saradnje (zaštita djece od svih vidova seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja u državi i putem međunarodne saradnje), a Komitet država potpisnica Lanzarot konvencije, uspostavljen je kao tijelo za praćenje na koji način države potpisnice u praksi sprovode Konvenciju, u kontekstu zakonodavstva i politike.
Do sada je četrdesetšest zemalja Evrope prihvatilo Lanzarot konvenciju. Crna Gora je potpisala Lanzarot konvenciju 18.06.2009. godine, ratifikovala 25.11.2010. godine, a datum stupanja na snagu je 01.03.2011. godine. Praksa ESLJP ukazuje da se registruju nedostaci u zaštiti djece i u razvijenijim državama. Stoga postoji potreba da se kontinuirano podsjećamo na standarde Lanzarot konvencije i obaveze države i njenih institucija, da se razmjenjuju kako nacionalna, tako i međunarodna iskustva, stručnost, dobre prakse zaštite djece i saradnje u ovoj zahtjevnoj oblasti.