Dana 13. i 14.12.2021. godine
,
Dijana Popović-Gavranović
,
načelnica
Stručne službe, učestvovala je na online obuci o sačinjavanju strateških dokumenata kroz predstavljanje Analize
evaluacije Strategije za prevenciju i borbu protiv naslja nad djecom za period
2017-2021, u organizaciji Ministarstva finansija i socijalnog staranja, u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori.
Ministarstvo finansija i socijalnog stranja u saradnji sa UNICEF-om u Crnoj Gori aktuelno sprovodi završnu fazu eksterne evaluacije o implementaciji Strategije koja počva na četiri resorna ministarstva: socijalno staranje, zdravstvo, prosvjeta, pravosuđe
i na njihove partnere u sistemu uprave
te su njihovi predstavnici bili polaznici navedene obuke.
Cilj obuke je bio predstavljanje nezavisne analize Strategije, čiji bi se rezultati mogli koristiti kao osnova za preporuke za izradu nove strategije, i kao obuka o sačinjavanju sterateških dokumenata –
strateškom planiranju,
analizi stanja u procesu strateškog planiranja, postavljanju ciljeva, indikatora, praćenju implementacije strateških domenata.
Konsultanti na izradi Analize Strategije bile su prof dr. Ivana Sekol, vanredna profesorica Fakulteta za Odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska i prof dr. Olivera Komar,
vanredna profesorica Fakulteta Političkih nauka, Univerzitet Crne Gore,
koje su ujedno i vodile dvodnevnu obuku.
Teme obrađene prvog dana:
Predstavljanje evaluacije Strategije za prevenciju i borbu protiv naslja nad djecom – cilj, osnovni kriterijumi evaluacije i metodologija,
prof. dr
Ivana Sekol
Nalazi evaluacije – relevantnost,
prof. dr
Ivana Sekol
Nalazi evaluacije – koherentnost i efektivnost,
prof. dr
Ivana Sekol i prof. dr Olivera Komar
Diskusija o nalazima u oblastima relevantnost, koherentnost i efektivnsot, prof. dr Olivera Komar
Nalazi evaluacije – efikasnost, uticaj i održivost, prof. dr Olivera Komar
Preporuke i naučene lekcije, diskusija o preporukama i naučenim lekcijama,
prof. dr
Ivana Sekol i prof. dr Olivera Komar
Teme drugog dana:
Kako napraviti dobru analizu stanja u procesu strateškog planiranja, prof. dr Olivera Komar
Postavljanje ciljeva,
prof. dr
Ivana Sekol
Postavljanje indikatora i ciljnih vrijednosti, prof. dr Olivera Komar
Vježba – postavljanje ciljeva naredne strategije,
prof. dr
Ivana Sekol
Vježba – kreiranje indikatora i ciljnih vrijednosti, prof. dr Olivera Komar
Opšti cilj Strategije za prevenciju i borbu protiv naslja nad djecom za period
2017-2021
je unaprijeđena zaštita od svih oblika nasilja, uključujući zlostavljanje i zanemarivanje, za svu djecu u Crnoj Gori. Takođe, definisano je šest strateških ciljeva: unaprijeđenje zakonodavstva i sprovođenje politika koje djecu štite od svih oblika nasilja; unaprijeđenje institucionalnog okvira za profesionalnu, kvalitetnu i efikasniju brigu i zaštitu djece; osnaživanje pravosudnog sistema za zaštitu djece od nasilja i za rad u najboljem interesu djeteta; pokretanje promjena u društvenim normama koje prihvataju, opraštaju ili ignorišu nasilje nad djecom; razvijanje životnih vještina i otpornosti kod djece kako bi se spriječilo nasilje i njegove posljedice; kreiranje sistema za monitoring, evaluaciju i istraživanja.
Analiza Strategije pokazuje u kojem se obimu ona implemntirala, kakav je bio kvalitet sprovedenih aktivnosti i određuje smjer za razvijanje narednog petogodišnjeg strateškog dokumenta.
Strategija je izrađena godinu dana prije donošenja Metodologije razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata, koju je 2018. godine donio Generalni sekretarijat Vlade te će naredna Strategija niti usklađena sa ovom Metodologijom, a bila je usklađena sa ostalim relevantnim domaćim propisima, normama, politikama i standardima, relevantnim međunarodnim dokumentima i politikama, standardima koji proističu iz procesa pristupanja Evropskoj uniji (“nasilje nad ženama i djecom [je] jedna od ozbiljnih briga u zemlji”, ”osiguranje dovoljnih budžetskih izdvajanja za implementaciju politika, poboljšanje kapaciteta odgovornih institucija i povećanje njihove međuinstitucionalne koordinacije”).
Strategija prepoznaje da sve aktivnosti usmjerne na zaštitu djece od nasilja moraju da budu utemeljene na čvrstim empirijskim podacima o nasilju nad djecom. Korišćeni dostupni podaci o nasilju nad djecom poticali su iz različitih izvora i bili zasnovani na različitim metodologijama i razumijevanju šta je nasilje nad djecom te je upitno je koliko odražavaju stvarne potrebe djece. Takođe, pokazali su da se samo mali dio nasilja nad djecom prijavljuje i odslikava u zvaničnoj statistici. Osim nedostatka podataka o potrebama djece, nedovoljno su se razmatrali ljudski i finansijski kapaciteti institucija
potrebni da promjene proizvedene Strategijom postanu održive.
Finansijska sredstva za implementaciju Strategije su dijelom bila obezbijeđena iz Budžeta, ali i kroz eksterno finansiranje donatorskim sredstvima (uglavnom UNICEF, ali i drugi donatori). Procjenjeno je da će implementacija Strategije koštati 2.190.000,00€, ali iz izvještaja o implementaciji se ne može zaključiti koliko je zapravo novca potrošeno. Takođe, Strategija se previše oslanjala na spoljne izvore finansiranja.
Implementacijom se koordiniralo kroz tzv. “rotirajući model”, odnosno ministarstva se smjenjuju na godišnjem nivou u ulozi koordinatora. Ocjene tog modela su podijeljene. Samo tri izvještaja o realizaciji su do sada pripremljena. Takođe, nosioci uticaja su bili nejednako uključeni u svim fazama planiranja i sprovođenja Strategije.
Diskusija o relevantnosti, koherentnosti, efektivnosti Strategije je istakla područja budućeg planiranja: potrebu da se definišu ranjive grupe djece i su vidljiva u statističkim podacima; mjerenje planiranih intervencija, aktivnosti, ostvarenih rezultata; analiziranje djelimično ostvarenih indikatora, kako se mogu definisati da budu mjerljivi; prikupljanje i analiza polaznih podataka; problem različite metodologije podataka koji se prikupljaju u institucijama; Strategija nije povezana iz godine u godinu-nedostatak kontinuiteta u prenošenju informacija; rizične grupe djece su ostale neprepoznate-kako prikupljati podatke i odgovoriti na njihove potebe, a posebno uzeti u obzir da su djeca sa smetnjama u razvoju i djeca na institucionalnom smještaju definitvno u većem riziku od nasilja.
Diskusija o efikasnosti, uticajnosti, održivosti Strategije je ukazala na značaj obezbjeđivanja konzistentnih podataka o potrebama djece obezbijeđenih kroz istraživanje na reprezentativnom broju crnogorskih porodica, i to na početku i na kraju Strategije kako bi se izbjegle tamne brojke u ovoj oblasti. Službeni podaci mogu da služe kao dodatak istraživanju, ali moraju biti pribavljeni istom metodologijom, uz konsenzus šta se smatra nasiljem nad djecom, kao i da li je nasilje nad djecom i svjedočenje dece nasilju u porodici. Potrebno je istraživanje nasilja nad djecom u JU Dječiji dom “Mladost”, JU Centar “Ljubović”, nad djecom sa smetnjama u razvoju, kao I koje uključuje djecu na nacionalnom nivou, djevojčice, djecu iz ruralnih, siromašnih područja. Takođe, potrebno je sprovođenje kratkog intervjua za djecu putem kojeg mogu iskazati kako vide pruženu uslugu, kakve je promjene donijela djetetu. Strategija je Dječiju kuću stavila kao svoj prioritet u vezi koje treba jasno definisati ko finansira i obezbjeđuje sredstva i održivost, kao i jasan opis usluga koje bi ona obavljala, uz izbjegavanje dupliciranja sa već postojećim uslugama. Obezbjeđivanje novih usluga je smisleno ako se one mogu održati finansijskim i ljudskim resursima, političkom voljom.
Dalja obuka je, kroz iskustveno učenje, bila usmjerena na principe Strategije: usklađenosti, finansijske održivosti, odgovornosti, saradnje nadležnih organa, transparentnosti, kontinuiteta planiranja javnih politika, ekonomičnosti i racionalnog planiranja; i na elemente Strategije: analiza stanja, postavljanje strateških, operativnih ciljeva sa pratećim indikatorima, planiranje ključnih aktivnosti za sprovođenje operativnih ciljeva, opis aktivnosti nadležnih organa i tijela za praćenje sprovođenja Strategije, način izvještavanja i evaluacije, sačinjavanje pratećeg akcioniog plana sa procjenom troškova, informisanje javnosti o ciljevima i očekivanim učincima Strategije u skladu sa Komunikacionom strategijom Vlade
Uz nezavisnu analizu i evaluaciju Strategije, izvješataje o implementaciji, intervjue i diskusije u fokus grupama svih partnera, izuzetno je važno da djeca koja su uključena u programe i usluge koje su ponuđene Strategijom imaju mogućnost da izraze direktno svoja iskustva i dugoročni uticaj koji su ti programi i servisi imali na njihov život. Takođe, izuzetno je važno da se postigne i održi željena promjena – briga usmjerena na dijete, a ne na sistem.