28.11.2018. godine – Saopštenje
Adriana Pejaković, samostalna savjetnica III, u Stručnoj službi Vrhovnog državnog tužilaštva, učestvovala je na panel diskusiji „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, koju je organizovala NVO Juventas u sklopu regionalnog projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, koji se sprovodi uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Panel diskusija je održana u PR Centru u Podgorici. Učesnici su bili predstavnici pravosudnih organa, vaspitno-obrazovnih ustanova, ustanova socijalnog staranja i civilnog društva.
Cilj panel diskusije je bio obezbjeđivanje sveobuhvatne diskusije o problemima djece i mladih u sukobu sa zakonom, nakon prezentovanja sljedeći tema: rezultati reforme maloljetničkog pravosuđa, uloga vaspitnih institucija i mjere neophodne za poboljšanje sistema podrške za djecu i mlade u sukobu sa zakonom.
O navedenim temama govorili su: Marija Radović, predstavnica NVO Juventas; Marijana-Laković Drašković, generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore; Radomir Ivanović, sudija za maloljetnike Višeg suda u Podgorici; Adriana Pejaković, predstavnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva; Dragica Rajković, predstavnica Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija; Novo Vukićević, predstavnik JU Centar „Ljubović“; Branka Čolević, predstavnica Udruženja psihologa Crne Gore; Snežana Zekić, predstavnica Uprave policije.
Predavači su govorili o značaju: reforme sistema maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori i kontinuiranog rada na uspostavljanju pravosuđa po mjeri djeteta; stručne službe Višeg suda i Državnog tužilaštva; JU Centar „Ljubović“, u kojoj se izvršava krivična sankcija-vaspitna mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa; primjene alternativnih mjera (opomena i vaspitni nalozi) prema maloljetnicima u krivičnom postupku i saradnje Stručne službe sa lokalnim zajednicama u izvršavanju vaspitnih naloga; Odjeljenja za maloljetnike Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, u kojem se izvršava vaspitna mjera upućivanje u ustanovu zavodskog tipa i kazna maloljetničkog zatvora; instrumenata za procjenu rizika i potreba maloljetnih učinilaca krivičnog djela; primjene policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima od strane policijskog službenika, koji ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta i o pravilima postupanja prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Istaknuto je i da primjena alternativnih mjera predstavlja značajnu podršku maloljetnicima u krivičnom postupku i da o tome govori i broj izrečenih alternativnih mjera po kojem se Crna Gora pozitivno ističe u regionu.
Tokom diskusije je ukazano na značaj razvijanja osjetljivosti za djecu i mlade u riziku od činjenja krivičnih djela kroz angažovanje društvene zajednice u aktivnostima prevencije, posebno obrazovnih institucija, kao i u pružanju podrške kada djeca i mladi izvrše krivično djelo. Ukazano je i na potrebu unaprjeđenja vaspitnih mjera pojačanog nadzora i uspostavljanja sistema pomoći maloljetnicima nakon izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora. Takođe, istaknuto je da je djecu i mlade u sukobu sa zakonom potrebno prepoznati kao posebno ranjivu kategoriju u svim relevantnim zakonima i podzakonskim aktima i raditi na unaprijeđenju međusobne saradnje relevantnih ustanova i organizacija u cilju obezbjeđivanja kvalitetnije podrške i zaštite djece i mladih i sprječavanja ponovnog činjenja krivičnog djela.
Stručnjaci se uglavnom slažu da je krivično djelo signal da nešto treba da se popravi u životnim prilikama maloljetnika, odnosno da treba da mu se pomogne u rješavanju problema koji se nalaze u pozadini neprihvatljivog ponašanja i/ili u pravcu razvijanja konstruktivnih vidova ponašanja. Takođe i da je postizanje socijalne inkluzije djece i mladih u riziku od činjenja krivičnog djela moguće i u najboljem interesu većine djece i mladih.
Vaspitni nalozi doprinose socijalnoj inkluziji i primjenjivi su kod širokog spektra problema u ponašanju maloljetnika, njegovoj porodici, školskoj i drugoj sredni u kojoj boravi, a koji su doveli do činjenja krivičnog djela. Primjena vaspitnih naloga pomaže da maloljetnik koriguje svoje ponašanje, izgradi odgovoran odnos prema sebi, oštećenom licu i zajednici, popravi učinjenu štetu, a time i sliku o sebi i samopoštovanje. Maloljetnik je aktivno uključen u izbor i proces sprovođenja vaspitnog naloga, a vaspitni nalog izvršava u svojoj lokalnoj zajednici, uz doživljaj podrške, prihvaćenosti i uvažavanja. Kroz rad na ličnom razvoju i/ili kroz lični doprinos zajednici maloljetnik se osnažuje za primjerno ponašanje i da ne ponovi krivično djelo.
Primjeni vaspitnog naloga prethodi procjena maloljetnika od strane Stručne službe, a procjena obuhvata sljedeće oblasti: lične i porodične karakteristike, proces obrazovanja, korišćenje vremena za učenje, rad, slobodno vrijeme, navike, stavove, probleme u ponašanju i sposobnosti za suočavanje i rješavanje problema, odnos prema krivičnom djelu i prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, spremnost da popravi štetu učinjenu krivičnim djelom. Tokom procjene se koristi i prikupljanje informacija od relevantnih ustanova, a u procjeni aktivno učestvuju maloljetnik i njegovi roditelji. Individualizirani pristup se postiže sveobuhvatnom procjenom maloljetnika, izborom njemu najprimjerenijeg vaspitnog naloga i omogućavanjem učestvovanja maloljetnika i njegovih roditelja u donošenju odluka.
Izbor vaspitnog naloga zavisi od zajedničke procjene, spremnosti maloljetnika da prihvati primjenu vaspitnog naloga, njegovih afiniteta i treba da bude u vezi sa učinjenim krivičnim djelom, a konačnu odluku o primjeni vaspitnog naloga donosi državni tužilac za maloljetnike. Takođe, državni tužilac za maloljetnike donosi odluku i o nepokretanju ili obustavljanju krivičnog postupka ako maloljetnik ispuni dogovoreni sadržaj vaspitnog naloga, čime se pravi otklon od sudskog postupka i krivičnih sankcija, a time i od kaznene evidencije maloljetnika.