ODT PLAV

Kako se podnosi krivična prijava?
Odgovor na pitanje kako se podnosi krivična prijava veoma je jednostavan i glasi – na način na koji je osobi koja podnosi krivičnu prijavu najprihvatljiviji.
Krivična prijava može da se otkuca i na adresu tužilaštva pošalje mejlom, faksom ili poštom. Krivična prijava može da se napiše i rukom i da se preda državnom tužilaštvu ili nekom drugom državnom organu.
Ukoliko se krivična prijava podnosi nekom drugom državnom organu, taj organ će krivičnu prijavu primiti i proslijediti je nadležnom državnom tužilaštvu, koje jedino može da donese konačnu odluku o ishodu krivične prijave.

Svaki građanin treba da prijavi krivično djelo ukoliko ima saznanja da je ono učinjeno. Svaki građanin dužan je da prijavi krivično djelo ukoliko je ono učinjeno na štetu maloljetne osobe.

Da bi se građanima maksimalno olakšalo prijavljivanje krivičnog djela, nije propisana posebna forma krivične prijave. Od same forme važniji je sadržaj obavještenja da je krivično djelo učinjeno.
Važno je navesti što više podataka o događaju koji se prijavljuje, kao što su vrijeme, mjesto, opis samog događaja, jer upravo na osnovu tih informacija državni tužilac odlučuje da li je krivična prijava osnovana ili nije.

Svaka krivična prijava se provjerava. Prvo se utvrđuje se da li se prijavljeni događaj zaista i desio.
Provjeravaju se i svi drugi navodi iz krivične prijave, kako bi se utvrdilo da li postoje dokazi da je lice, koje se prijavljuje, izvršilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Ukoliko neko podnese prijavu za događaj koji se, u stvarnosti, nije desio ili prijavi osobu koja nije učinila krivično djelo snosi odgovornost zbog krivičnog djela lažno prijavljivanje. Zbog lažnog prijavljivanja odgovaraju i oni koji na sebe preuzimaju odgovornost za djelo koje u stvari nisu učinili.
Krivična prijava može da se podnese i lično.
U tom slučaju podnosioca krivične prijave primiće dežurni državni tužilac i uzeti izjavu na zapisnik. To znači da će svi podaci koji se saopšte državnom tužiocu biti zapisani. Podnosilac krivične prijave, nakon što bude gotov, ima pravo da pročita zapisnik, a nakon što se saglasi sa zapisanim tekstom, dokument se i potpisuje.

Konačnu odluku o krivičnoj prijavi može da donese samo državno tužilaštvo.

Odluka
Konačna odluka u predmetu formiranom na osnovu krivične prijave donosi se nakon utvrđenih svih neophodnih činjenica i provjere podataka koji su navedeni u krivičnoj prijavi.
Podnosilac krivične prijave biće pisanim putem obaviješten o ishodu krivične prijave, kao i o svojim pravima u daljem toku postupka. U slučaju da je krivična prijava anonimna, takva mogućnost ne postoji, jer ne postoje kontakt podaci podnosioca krivične prijave, ali to ne znači da se neće ispitivati navodi iz anonimne krivične prijave, već će se u tom slučaju postupati kao da je podnijeta od strane građanina koji se identifikovao.