Dana 21.03.2023. godine, Dijana Popović-Gavranović, socijalna radnica i načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, učestvovala je na tribini “Položaj, uloga i obrazovanje socijalnih radnika/ca u Crnoj Gori” u organizaciji Strukovnog udruženja socijalnih radnika Crne Gore.
Tribina je održana na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Na skupu su izlagali: doc.dr Uglješa Janković, profesor na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet Crne Gore; spec. sci. Miloš Ristić, v.d. direktora Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu Crne Gore; mr Suzana Milović, predsjednica Strukovnog udruženja socijalnih radnika Cene Gore.
U skladu sa odlukom Međunarodne federacije socijalnog rada (IFSW, sa sjedištem u Švicarskoj), Međunarodni dan socijalnog rada obilježava se svake godine trećeg utorka u mjesecu martu, a usmjerava se na uočavanje doprinosa socijalnog rada društvu i izlaženja na kraj sa socijalnim izazovima širom svijeta.
Međunarodna federacija socijalnih radnika je svjetsko tijelo za profesionalni socijalni rad. Sastoji se od 147 strukovnih udruženja za socijalni rad. IFSW ima formalni konsultativni status pri Ujedinjenim nacijama i drugim globalnim tijelima.
Generalna skupština IFSW-a i Generalna skupština Međunarodne asocijacija škola socijalnog rada (IASSW, sa sjedištem na Univerzitetu u Milanu), u julu 2014. godine, odobrili su sljedeću, globalnu definiciju profesije socijalnog rada: „Socijalni rad je profesija zasnovana na praksi i akademska disciplina koja promoviše društvene promjene i razvoj, društvenu koheziju, te osnaživanje i oslobađanje ljudi. Principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i poštovanja različitosti su centralni za socijalni rad. Zasnovan na teorijama socijalnog rada, društvenih nauka, humanističkih nauka i autohtonih znanja, socijalni rad uključuje ljude i strukture da se bave životnim izazovima i poboljšaju dobrobit. Navedena definicija može biti proširena na nacionalnom i/ili regionalnom nivou.”
Ove godine Međunarodni dan socijalnog rada vezan je uz temu „Poštovanje različitosti kroz zajedničko društveno djelovanje“
Socijalni radnik ima u fokusu čovjeka, njegove potrebe i cjelokupnu životnu situaciju.
Znanja koja se stiču na studiju socijalnog rada dolaze iz vrlo različitih naučnih područja, pa tako obuhvataju i znanja iz psihologije, sociologije, pedagogije, specijalne pedagogije, medicine, savjetodavnog rada, socijalne politike i socijalne zaštite, porodičnog prava, maloljetničke delinkvencije, kriminologije i krivičnog prava, upravnog prava, radnog i socijalnog prava, statistike i metodologije istraživanja socijalnih problema te evaluiranja socijalno-političkih i zaštitnih mjera. Navedena znanja osposobljavaju za rad sa ljudima koje su posebni uslovi stavili u poziciju ranjivosti i povrijeđenosti.
Poslovi socijalnog radnika u državnom tužilaštvu, su, između ostalog:
sačinjavanje izvještaja i davanje obrazloženog nalaza i mišljenja u postupcima za maloljetne učinioce krivičnih djela (procjena kriminogenih rizičnih i zaštitnih faktora maloljetnika na ličnom, porodičnom i školskom području, mišljenje o oportunitetu), praćenje i sačinjavanje izvještaja nadležnom državnom tužiocu za maloljetnike o rezultatima i promjenama prilikom sprovođenja mjera – vaspitnih naloga u saradnji sa centrima za socijalni rad i drugim organizacijama; učestvovanje i pružanje pomoći u ispitivanju maloljetnika tokom dokaznih radnji, posebno kada je potreban specifični stručni pristup u odnosu na psihosocijalni status i sposobnosti maloljetnika; davanje obrazloženog mišljenja o primjeni maloljetničke sankcije; pružanje stručne pomoći državnom tužiocu za maloljetnike kod obavještavanja centra za socijalni rad radi preduzimanja mjera zaštite prava i dobrobiti maloljetnika (pripremni postupak);
ispitivanje djeteta kao oštećenog ili svjedoka putem audiovizuelne tehnike, iz zasebne prostorije, po nalogu državnog tužioca za maloljetnike; pružanje stručne pomoći državnom tužiocu za maloljetnike kod ispitivanja djeteta oštećenog i svjedoka kroz pripremu djeteta za ispitivanje, davanje stručnog nalaza i mišljenja o djetetovoj spremnosti i sposobnosti za ispitivanje, načinu ispitivanja, mjerama zaštite tokom ispitivanja i učestvovanje u ispitivanju; prikupljanje podataka o ličnim i porodičnim prilikama djeteta u cilju davanja mišljenja o daljem postupanju u odnosu na okolnosti koje su doprinijele ili uticale na činjenje krivičnog djela na štetu djeteta i izvještavanje centra za socijalni rad radi preduzimanja mjera zaštite prava i dobrobiti djeteta (krivično pravna zaštita djece/maloljetnika).
Osim toga, socijalni radnik je osposobljen za rad sa pojedincem, grupom i u zajednici, u centrima za socijalni rad (pružanje pomoći i usluga, sprovođenje mjera koje proizilaze iz nadležnosti organa starateljstva), za savjetodavno preventivni rad (u psihološkim savjetovalištima, radnim organizacijama), organizovanje socijalnih akcija (u lokalnoj zajednici), vođenje socio-terapijskih klubova (klubovi za mlade, domovi za stara lica, zdravstvene službe, službe za bolesti zavisnosti), rad na vođenju slučaja (sa korisnicima u centru za socijalni rad), vođenje grupnog rada (ustanove socijalne zaštite, zdravstvene službe, službe za bolesti zavisnosti, civilni sektor).
Socijalni radnici, sami ili sa drugim stručnjacima, sačinjavaju izvještaje i daju nalaze i mišljenja u postupcima za maloljetne učinioce krivičih djela; istražuju i izvještavaju, daju mišljenje i nalaze u slučajevima zloupotrebe, zlostavljanja ili zanemarivanja djece od strane roditelja, staratelja ili drugih osoba; istražuju i izvještavaju, daju nalaz i mišljenje u postupku lišenja roditeljskog prava, organizuju smještaj djece u odgovarajuće ustanove ili hraniteljske porodice; daju nalaz i mišljenja o povjeravanju vršenja roditeljskog prava, održavanju ličnih odnosa djeteta sa roditeljima, po potrebi prate i pomažu pri održavanju navedenih ličnih odnosa; sprovode savjetovanje.
Svako, u određenoj životnoj situaciji, može da bude klijent stručnog socijalnog rada. Na osnovu identifikovanih prioritetnih potreba, definišu se teškoće koje se mogu javiti, cilj koji se želi postići, indikatori i aktivnosti za postizanje ciljeva. Formira se
individualani
plan zaštite, kojim se definišu sve usluge potrebne ispitaniku/klijentu. Ovaj plan se definiše na osnovu informacija o značajnim događajima u životu klijenta, sposobnostima staranja o sebi, interesovanjima, porodičnim prilikama, utvrđenim rizicima, mogućnostima, potencijalima osobe, a u cilju maksimalnog korišćenja potencijala klijenta.
Metode i tehnike procjene potreba koje se koriste u stručnom socijalnom radu su analiza dokumentacije, intervju sa klijentom, srodnicima, drugim važnim osobama i opservacija ponašanja klijenta. Procjena klijenta se vrši holističkim pristupom, a obuhvata ličnost i karakteristike ponašanja, identifikaciju prioritetnih potreba, snage ličnosti, teškoće i bezbejdnost.
Socijalna dijagnoza predstavlja postupke koje socijalni radnik obavlja da bi došao do potrebnih podataka i saznanja na osnovu kojih daje procjenu-dijagnostički sud i to na osnovu pribavljanja podataka od ispitanika/klijenta, ne samo o disfunkcionalnim pojavama, procesima, stanjima ispitanika/klijenta, već i o njegovim pozitivnim faktorima (motivacija, snaga, resursi) i o faktorima njegove sredine pa se istražuje životna istorija klijenta, njegovo stanje i funkcionisannje u sredini u kojoj živi/boravi, posmatra se klijent. Ispitivanje – strukturirani intervju kao tehnika ispitivanja, za socijalni rad je naznačajnija metoda utvrđivanja problema i ličnosti klijenta: otkriva se ne samo sadržaj kazivanja, nego i emocije, emocionalno ponašanje i promjene do kojih dolazi u toku intervjua, uz opservaciju klijenta. Prilikom posmatranja se bilježi sve što može da bude od koristi za saznanje o klijentu i njegovom ponašanju ili samo ono što se odnosi na konkretan problem i situaciju. Na taj način se utvrđuju oblici i sadržaj ponašanja klijenta i njihova povezanost sa drugim faktorima (psihološkim, socijalnim, fizičkim). Razgovori se mogu više puta obaviti dok se ne formira relevantan sud-mišljenje o klijentu, zatim se donosi odluka o tretmanu i mjerama podrške, pomoći, zaštite, terapiji. Odlučujuću ulogu ima i umijeće i angažovanost socijalnog radnika da interpretira i operacioinalizuje saznanja, da dijagnozu i prognozu, u pravcu promjene situacije kao problemske (rješavanje problema), ponašanja i ličnih karakteristika klijenta.
Prostor socijalne anamneze
obuhvata rad na karakteristikama koje su uzrokovale ponašanje djeteta/maloljetnika/ispitanika – porodične prilike, školovanje/rad, slobodno vrijeme, karakteristike ličnosti, specifične oblike problema/poremećaja u ponašanju (problemi prilagođavanja, poremećaj aktivnosti, pažnje, ponašanja, emocija, depresija, anksiozni poremećaj, poremećaj socijalnog funkcionisanja,
preddelinkventni i postdelinkventni oblici ponašanja i dr.)
.
Smisao  socijalne anamneze je da se prikažu bitne karakteristike ličnosti i ponašanja ispitanika kao i bitne karaketeristike sredine u kojoj živi, a sa ciljem da se na najbolji mogući način prepoznaju one karakteristike koje je potrebno i realno moguće mijenjati u poželjnom smislu.
Djelovanje socijalnog rada je primarno usmjereno na brigu o ranjivim grupama uz puno uvažavanje njihovog dostojanstva i zaštitu njihovih prava te na jačanje solidarnosti u zajednici. Socijalni radnici su tu i pružaju nesebičnu podršku za svakoga ko se nađe u stanju naglašene socijalne potrebe i potrebna mu je pomoć u pronalaženju resursa za rješavanje problemske situacije u kojoj se nalazi. Dok brane socijalnu pravdu, ljudska prava i promovišu mentalno zdravlje, država ih podržava da obezbijede bolji sistem socijalne zaštite prilagođen potrebama svake  osobe. Država treba i da brine o zdravlju socijalnih radnika kroz obezbjeđivanje profesionalne pomoći i podrške putem razgovora, praćenja njihovih psiholoških reakcija, emocionalne iscrpljenosti, razvijanja njihove otpornosti i svijesti o potrebi traženja stručne-supervizijske podrške, čime se inače preveniraju psihološki problemi, problemi u kvalitetu rada, nezadovoljstvo poslom, napuštanje posla.
Predsjednik IFSW-a Joachim Mumba rekao je: „Pozivamo sve zainteresovane strane u novi održivi ekološki društveni svijet da nam se pridruže na ovom putovanju na koje svi moramo krenuti. Zajedno ćemo prenijeti naše lokalno i globalno iskustvo kako bismo ostvarili transformativnu promjenu.”
Na današnji dan, prilika je da podsjetimo na odgovornost svih nas da afirmativno promovišemo struku socijalnog rada i profesionalni identitet, da otkrivamo i primjenjujemo nove metode rada. Prilika je i za iskazivanje ponosa na profesiju i na kolege socijalne radnike koji donose pomno promišljene, čvrste, stručne odluke i koji svojim predanim radom i posvećenim djelovanjem za najranjivije grupe našeg društva rade za dobrobit svih nas i na temelju čijih saznanja gradimo aktivnosti za naše društvo i njegov napredak, po mjeri svakoga.