Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, učestvovala je na Završnoj pres konferenciji “Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih snakcija u Crnoj Gori”, u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava-CEDEM.
Pres konferencija je održana u PR Centru u Podgorici, za predstavnike medija.
Povod konferencije je završetak istoimenog projekta, koji je realizovao CEDEM, uz podršku Ministarstva pravde – Zavod za izvršenje krivičnih sankcija.
Projekat je imao za cilj davanje podrške primjeni zakona i akcionih planova u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, u skladu sa međunarodnim standardima, a cilj pres konferencije da skrene pažnju javnosti na temu primjene alternativnih sankcija/mjera.
Na pres konferenciji su govorile: Milena Bešić, direktorica CEDEM-a, koja je predstavila ključne aktivnosti projekta; Nataša Radonjić, direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, koja je predstavila značaj saradnje u okviru projekta i postignutih ciljeva; Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, koja  je predstavila primjenu alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Kroz projektne aktivnosti, održane su obuke za članove tima obudsmana u oblasti prevencije torture i disriminacije zatvorenika i obuka o primjeni etičkih standarda za zatvorske službenike i službenike za uslovnu slobodu. Objavljene su i tri publikacije, što je sve doprinos unaprijeđenju okvira za primjenu relevantnih standarda zaštite prava zatvorenih i pritvorenih lica
, sprovođenju alternativnih sankcija i novih pravnih instituta u nacionalnom zakonodavstvu,
poboljšanju okvira za etičku odgovornost zatvorskih službenika, shodno evropskim standardima i dobrim praksama.
Istaknut je značaj uspostavljene saradnje kroz realizaciju projektnih aktivnosti koje su doprinijele uspješnosti primjene zakonodavnih novina u oblasti izvršenja krivičnih sankcija i mjera iz Akcionog plana za implementaciju Strategije izvršenja krivičnih sankcija, kao i jačanju integriteta službenika ZIKS-a i službenika Direkcije za uslovnu slobodu Ministarstva pravde, koji rade na izvršenju alternativnih sankcija te etičkoj odgovornosti, shodno
Etičkom kodeksu za službenike i namještenike Uprave ZIKS-a (iz januara 2019.)
Prestupničko ponašanje maloljetnih lica nosi pečat socijalnog položaja i karakteristika ličnosti u razvoju, zbog toga se postupak prema maloljetnicima razlikuje od postupka i krivično pravnog reagovanja prema odraslima. Prema odraslim učiniocima krivičnih djela primjenjuje se kažnjavanje, a u slučaju maloljetnika mjere vaspitanja, društvene pomoći, i zaštite bez primjene represivnih elemenata. Cilj mjera prema maloljetnicima je da se otkloni sve što ih ometa u razvoju i usmjerava na prestupničko ponašanje, kroz pažljivo postupanje i individualizaciju postupka, što alternativne mjere omogućavaju na fleksibilan i kreativan način, uz stručno vođenje i praćenje. Primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku – preusmjeravanja, odvraćanja od sudskog postupka i restorativnog pravosuđa je moguća, djelotvorna i veoma značajna za dobrobit maloljetnika.
Preusmjeravanje omogućava primjenu sankcija u zajednici, davanje pozitivne podrške i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela za prilagođavanje u zajednici i poštovanje društvenih normi. Stručnjaci uspostavljaju pozitivan, saradnički odnos sa maloljetnim učiniocima krivičnih djela, što doprinosi povećanju odgovornosti maloljetnika i uspješnosti primjene alternativnih mjera. Resursi i organizovanost lokalne zajednice (porodica, škola, zdravstvene ustanove, socijalna zaštita, pravosuđe, nevladine organizacije, mediji) su značajni u obezbjeđivanju brige i pomoći maloljetnicima, kako bi se zajednički prepoznali i otklonili rizici, a zaštićujući faktori podržali i iskoristili. Na taj način je za očekivati da će se najbolji rezultat postići baš kada se tretman sprovodi u neposrednom okruženju maloljetnika. To ne znači da se maloljetnicima popušta i da se olako shvata izvršeno krivično djelo, nego da su se kroz stručan postupak, zajedno sa maloljetnikom i roditeljima, procijenila opšta i specifična područja koja mogu imati uticaj na probleme u ponašanju maloljetnika i da je opomena ili neki od devet vrsta vaspitnih naloga korisni za maloljetnika. Time se omogućava maloljetnicima da u svojoj zajednici, u kojoj su pokazali neprimjereno ponašanje, nauče i pokažu da umiju da se ponašaju primjereno, što vraća povjerenje, mir i sigurnost u zajednici.
Kada su u pitnaju alternativne mjere prema maloljetnicima, državni tužilac za maloljetnike može izreći opomenu i devet vrsta vaspitnih naloga, a ovlašćeni policijski službenik, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike, može izreći dvije alternativne mjere prema maloljetnicima, opomenu i poravnanje za krivična djela koja se gone po privatnoj tužbi. To je dovoljno da se obezbijedi individualizacija postupka, podrška u psihosocijalnom sazrijevanju, zadovoljavanje potreba maloljetnika i odvraćanje od vršenja krivičnog djela.
Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva je omogućila primjenu alternativnih mjera na cijeloj teritoriji države i kontinuirano radi na unaprjeđivanju postupka izbora, izricanja i primjene vaspitnih naloga, procedure izvršenja i praćenja uspješnosti ispunjavanja vaspitnih naloga.
Od 2012. godine do sada, godišnje se izrekne oko sto alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku, a najprimjenjenije alternativne mjere su: vaspitni nalog – poravnanje sa oštećenim (398); opomena (287); vaspitni nalog-obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada (47); vaspitni nalog-uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, savjetovalištu ili drugoj odgovarajućoj organizaciji (18).
Samo pažljivo sprovođenje svih koraka u primjeni vaspitnih naloga pokazuje maloljetnom učiniocu krivičnog djela, oštećenom licu i njihovoj zajednici odnos i suštinsku brigu profesionalaca, institicija i organizacija prema: maloljetnom učiniocu krivičnog djela; oštećenom; povredi oštećenog i učinjenoj šteti:  povredi zakonske norme, pravnog reda. Takođe, i prema zaštiti društva u cjelini kroz omogućavanje: mirnog rješavanja sukoba i krivičnog postupka; nadoknadu štete; rad na sebi i lični razvoj maloljetnika  i donosi dobrobiti i za učesnike u krivičnom postupku i za njihovu zajednicu. U tu svrhu Stručna služba je kreirala i obrasce-plan i program izvršenja vaspitnih naloga, sa definisanim koracima i obavezama svih učesnika u sprovođenju vaspitnih naloga, u cilju olakšavanja izvršenje vaspitnih naloga, saradnje i blagovremenog uvida u uspješnost/zastoje u izvršenju.
Takođe, značajno je partnerstvo sa odgovarajućim ustanovama i organizacijama. Od 2012. do 2019. godine Stručna služba je sklopila su 132 sporazuma sa institucijama/organizacijama u Crnoj Gori, u kojima se mogu sprovoditi: vaspitni nalog-obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada i vaspitni nalog-uključivanje u određene sportske aktivnosti. Organizacije/institucije koje otvaraju svoja vrata za primjenu vaspitnih naloga pokazuju i razvijaju osjetljivost i odgovornost lokalne zajednice za podršku maloljetnicima u prevazilaženju krize koja se manifestovala izvršenjem krivičnog djela