19.07.2019. godine – Saopštenje
Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, učestvovala je na završnoj konferenciji „Alternativne sankcije – od kazne do reintegracije“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, u okviru projekta „Alternativna sankcija – od kazne do reintegracije!“, koji je podržalo Ministarstvo pravde Crne Gore.
Konferencija je održana u Podgorici, hotelu Centre Ville, a učesnici su bili predstavnici institucija, pravosudnih organa, stručnjaka iz oblasti pravosuđa, civilnog sektora, medija i političkih partija.
Cilj projekta Alternativne sankcije – od kazne do reintegracije je unaprjeđenje i zaštita ljudskih prava u Crnoj Gori kroz aktivno učešće organizacija civilnog društva u praćenju primjene politika i pravnog okvira za zaštitu ljudskih prava. Projekt je usmjeren na jačanje kapaciteta nadležnih organa radi poboljšanja kvaliteta poštovanja temeljnih prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori i saradnju organizacija civilnog društva i nadležnih organa u valorizaciji mehanizama alternativnih sankcija kao aktivnijeg doprinosa poštovanju temeljnih prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori.
Na konferenciji su govorili: Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje; Nataša Radonjić, generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Crne Gore; Dr Ilija Vukčević, direktor Instituta za pravne studije; Milorad Marković, pravni ekspert u Institutu za pravne studije; Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Predstavljeni su neki rezultati terenskog istraživanja, sprovedenog za potrebe projekta od strane agencije Ipsos Strategic Marketing, u junu 2019. godine, u 17 gradova u Crnoj Gori. Uočen je društveni stav da na učinioce krivičnih djela veći uticaj ima kažnjavanje, nego primjena alternativnih sankcija.
Takođe, predstavljena je analiza sistema primjene alternativnih sankcija u Crnoj Gori kroz ključne podatke i zaključke, a analiza je sprovedena na osnovu neposrednog uvida u sudske spise i dostupnih informacija od strane pravosudnih institucija i Ministarstva pravde. Uočena je povećana primjena nekih alternativnih sankcija (kazna rada u javnom interesu), kao i da je došlo do smanjenja broja zatvorskih kazni, ali i potreba da se sistem kažnjavanja manje oslanja na kazne zatvora, odnosno na unaprijeđivanje sitema kažnjavanja putem veće primjene alternativnih sankcija i obezbjeđivanjem razvoja pratećih službi. Takođe, dat je osvrt na nacionalni zakonodavni okvir, međunarodne standarde i primjenu međunarodnih standarda u Crnoj Gori.
Prepoznat je značaj davanja prostora da se u okviru konferencije govori i o maloljetnim učniocima krivičnih djela i primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Ukazano je na važnost razumijevanja maloljetnog lica, na ranjivost maloljetnika uslijed nezavršenog razvoja, zbog čega su nedovoljno intelektualno, emocionalno i socijalno zreli pa se krivično pravno reagovanje prema maloljetnicima razlikuje od reagovanja prema punoljetnim licima te je za maloljetnike posebno preporučljivo preusmjeravanje od krivičnog/sudskog postupka putem primjene alternativnih mjera. Takođe, predstavljeno je kako se vrši procjena maloljetnika u krivičnom postupku, koja uključuje aktivno učešće maloljetnika i roditelja i koja ima za cilj ostvarivanje najboljeg interesa, prava i razvoja potencijala svakog maloljetnika, bez izuzetka. Predstavljana je primjena alternativnih mjera, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji se primjenjuje od septembra 2012. godine, kako način primjene, tako i nadgledanja alternativnih mjera. U periodu od septembra 2012. do 2018. godine, prema maloljetnicima su primijene ukupno 694 alternativne mjere (opomena i devet vrsta vaspitnih naloga) i to: 247 opomena; 372 vaspitna naloga poravnanje sa oštećenim; 45 vaspitna naloga obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada; 14 vaspitnih naloga uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman; 8 vaspitnih naloga redovno pohađanje škole; 4 vaspitna naloga plaćanje u korst humanitarne organizacije/javne ustanove; po 2 vaspitna naloga pohađanje kurseva za stručno osposobljavanje/priprema i polaganje ispita i uzdržavanje od kontakta sa određenim licima. Iskustveno, primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima pokazuje da su maloljetnici spremni da preuzmu ličnu odgovornosti i da se lično angažuju da svojim trudom poprave učinjenu štetu i u svojoj zajednici pokažu primjereno ponašanje. Time se obezbjeđuje očekivana pozitivna promjena u ponašanju i da se ta promjena održi, kroz donošenje zrelijih odluka u rizičnim situacijama. Na taj način se kod maloljetnika razvija odgovornost i dužnost prema sebi i drugim ljudima i stvara uvid da postoje pravila i pravni red koje treba da poštuje. Prihvatanje i priznavanje moralne odgovornost za krivično djelo i prihvatnje učešća u vaspitnom nalogu nije dokaz krivice (krivične odgovornosti) i ne smije se koristiti prema maloljetniku u kasnijim fazama krivičnog postupka, kao ni neuspjeh u izvršenju vaspitnog naloga niti neuspjeh može biti osnov za primjenu strožih krivičnih sankcija prema maloljetniku. I na taj način, kroz zaštitu od kršenja pretpostavke nevinosti, vodi se računa o ranjivosti i dobrobiti maloljetnika. Uspjeh vaspitnog naloga obezbjeđuje se kvalitetom procjene, uspostavljenog odnosa između maloljetnika i stručnjaka, usklađenošću vaspitnog naloga sa karakteristikama maloljetnika, krivičnog djela i učinjene štete, nadgledanjem primjene alternativnih mjera.
Stručna služba je sklopila 132 sporazuma sa institucijama/organizacijama u Crnoj Gori, u kojima se mogu sprovoditi: vaspitni nalog uključivanje u određene sportske aktivnosti i vaspitni nalog obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada. Time se pokazuje i razvija osjetljivost i odgovornost lokalne zajednice za podršku maloljetnicima u prevazilaženju krize koja se manifestovala izvršenjem krivičnog djela.
Diskusija tokom konferencije je pokazala različito razumijevanje i odnos prema alternativnim sankcijama i alternativnim mjerama, prema žrtvama i učiniocima krivičnog djela, na potrebu pažljivog postupanja u slučajevima nasilja u porodici i veoma pažljivog, sveobuhvatnog procjenjivanja prilikom primjene alternativnih sankcija, posebno u slučaju nasilja u porodici, kao i na različito razumijevanje mogućih uticaja primjene alternativnih sankcija/mjera na zaustavljanje, spriječavanje i neponavljanje krivičnog djela kod punoljetnog/maloljetnog učinioca krivičnog djela, odnosno na različito razumijevanje socijalno-rehabilitacijskog uticaja prilikom primjene alternativnih sankcija i alternativnih mjera. Sve to je dio procesa u kojem se dešavaju društvene promjene pa i one koje se odnose na unaprijeđenje ljudskih prava učinioca krivičnih djela i doprinosi boljem razumijevanju, kako osobe koja je učinila krivično djelo, tako i značaja alternativnih sankcija/mjera, od strane zainteresovanih, stručne i šire javnosti, odnosno humanizaciji postupka izricanja i primjene krivičnih sankcija/mjera. Na taj način se doprinosi i uspostavljanju zajedničkih principa i procedura koje se odnose na alternativne sankcije i alternativne mjere, što zahtijeva zajednički rad pravosudnih organa, opšte i stručne javnosti, ustanova i organizacija, kroz omogućavanje da se čuje i uvaži glas osoba koje su učinile krivično djelo i osoba koje su krivičnim djelom oštećene.