Intervju v.d. VDT-a Tatjane Begović za Dnevne novine „Dan“
Molim Vas da mi odgovorite da li su i u kolikoj mjeri turbulentna dešavanja
u tužilačkoj organizaciji pri čemu mislim na način penzionisanja bivšeg SDT
Milivoja Katnića, hapšenje i pokretanje postupaka protiv pojedinih tužilaca,
nemogućnost izbora u punom mandatu VDT-a, izmjene tužilačkih zakona
koji su na “čekanju “, uticali na stagnaciju pregovora poglavlja 23 i 24?
Ne bih se saglasila da je državnotužilačka organizacija uticala na stagnaciju
pregovora sa Evropskom unijom. Naprotiv!
U prethodnoj godini započeli smo reforme koje su dale konkretne rezultate, što
je uticalo i na povećanje povjerenja javnosti u rad Državnog tužilaštva.
Reforme i dalje traje i realizuje se u mjeri moguće tokom v.d. mandata koji je
zakonom ograničen (6+6 mjeseci). Da bi taj proces dao još bolje, konkretnije i
efikasnije rezultate neopohodno je obezbjediti njegovu kontinuiranu, dugoročnu
realizaciju i upravo zbog toga smo više puta ukazivali na neophodnost izbora
VDT-a u punom mandatu. Dakle, ne zato, što u v.d. mandatu nijesmo spremni da
preduzmemo konkretne korake koji doprinose efikasnijem radu državnih
tužilaštava, već zato što je neophodno obezbijediti nastavak započetih reformi.
Iskoristiću priliku da naglasim da smo u prethodnoj godini unaprijedili rad ne
samo na nacionalnom već i na međunarodnom nivou.
Zbog posebnog značaja izdvojiću potpisivanje Sporazuma o saradnji sa
Kancelarijom Evropskog javnog tužioca kojim smo omogućili olakšanu razmjenu
informacija, efikasniju istraga i krivično gonjenje svih lica koja su osumnjičena ili
okrivljena za krivična djela protiv budžeta Evropske Unije.
Na unutrašnjem planu, unaprijedili smo efikasnost rada u različitim segmentima.
Podsjetila bih da je rukovodiocima svih nadležnih državnih tužilaštava naloženo
da hitno intenziviraju rad u predmetima napada na novinare, da je svim osnovnim
državnim tužilaštvima dato Uputstvo opšteg karaktera za postupanje u
predmetima za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, sa
preciznim smjernicama za preduzimanje konkretnih radnji u svakom
pojedinačnom slučaju.
Osim toga, unaprijedili smo saradnju i sa nevladinim sektorom i uvažavajući
njihovu inicijativu, nadležnim državnim tužilaštvima ukazali na obavezu da
inteziviraju rad i sa posebnom pažnjom prate predmete formirane protiv učinilaca
krivičnih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, da u ovim
postupcima hitno preduzimaju sve neophodne radnje u cilju što bržeg donošenja
odluka.
Kada je riječ o slučajevima torture, izvršene su provjere u Osnovnom državnom
tužilaštvu u Podgorici i Specijalnom državnom tužilaštvu i dat pisani nalog da se
predmeti koji su arhivirani dodatno analiziraju u cilju preispitivanja odluke, a da
se u predmetima koji su u izviđaju, ažurira rad.
To je samo dio rezultata koji je ostvaren u v.d. mandatu, za manje od dvije godine.
Šta je sve urađeno u sklopu novootvorene istrage u predmetu ubistva Duška
Jovanovića i da li će neki tužioci odgovarati za propuste u postupanju u tom
predmetu?
Podsjetiću da je u ranijem periodu Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo
postupak protiv jednog lica, koji je okončan pravosnažnom osuđujućom
presudom. Takođe su, u nadležnom državnom tužilaštvu, ispitivana različita
saznanja i informacije o ovom događaju.
U potpunosti razumijem Vašu i interesovanje cjelokupne javnosti za ovaj
predmet, ali isto tako molim za razumjevanje, jer nijesmo o mogućnosti da
saopštimo detaljnije informacije kako bismo zaštitili postupak, koji bi
saopštavanjem detaljnijih informacija mogao da bude doveden u pitanje.
Postupajuća tužiteljka preduzima brojne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako
bi se rasvijetlile sve činjenice i okolnosti ovog događaja.
U ovom momentu to je sve što bih mogla da Vam saopštim, kao što sam rekla, u
cilju zaštite samog postupka.
Kada bi se mogao očekivati izbor VDT u punom mandatu i šta je preduslov
za to?
Podsjetila bih da, od 2019.godine, na četiri javna poziva Skupština nije izabrala
vrhovnog državnog tužioca
Kada je u pitanju posljednji, peti javni poziv, iz januara ove godine, kao što znate,
Tužilački savjet je ponovo obavio svoj dio posla. Nakon okončanog javnog
poziva i svih neophodnih procedura, Skupštini Crne Gore upućen je predlog za
izbor VDT-a.
Izjašnjavanje o ovom predlogu na čekanju je od maja ove godine.
Mi smo više puta ukazivali da nam je za kontinuirani nastavak započetih reformi,
koje su evidentne i koje su dale konkretne rezultate, neophodno dugoročno
rješenje, odnosno izbor VDT-a u punom mandatu, a glavni preduslov za to jeste
izjašnjavanje poslanika o ovom važnom pitanju.
U toku je izrada seta izmjena tužilačkih zakona, Šta nam te izmjene donose
i da li će se njima, kako je najavio SDT Vladimir Novović, smanjiti
nadležnosti SDT-a u odnosu na neka krivična djela ?
U toku je rad na izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu Crne Gore u okviru kog,
predstavnici Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta koji su članovi Radne
grupe, nastoje da daju pun doprinos definisanju u praksi primjenjivih i preciznijih
zakonskih rješenja.
Nastojaćemo da doprinesemo da se novim zakonskim rješenjem preciziraju
kriterijumi za ocjenjivanje državnih tužilaca, kao i za utvrđivanje njihove
disciplinske i etičke odgovornosti.
I sama sam kritikovala činjenicu da svi državni tužioci dobijaju ocjenu odličan,
jer sam svjesna da postoje razlike u radu nas, državnih tužilaca, i da se ovakvom
vrstom ocjenjivanja ne stimulišu državni tužioci koji svoju funkciju obavljaju
maksimalno profesionalno.
U namjeri da se prekine sa takvom praksom, donijeli smo odluku o izmjeni
pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
Međutim, samo izmjena tih pravila nije dovoljna da bi se kvalitet rada državnih
tužilaca ocjenjivao u potpunosti objektivno, jer su, za to neophodne izmijene
Zakona o državnom tužilaštvu.
Upravo je ovo primjer situacija koje potvrđuju da je za promjenu stanja stvari,
uprkos jasnoj riješenosti i viziji, neophodno preduzeti više uzročno posljedičnih
koraka. A za njih je, kao što sam već rekla, neophodno vrijeme. Zato je važno da
se na čelu VDT-a nađe neko ko će nastaviti sa realizacijom započetih reformi na
svim nivoima.
Što se tiče Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, u potpunosti sam saglasna
sa zalaganjima da se smanji nadležnost SDT-a, jer smatram da bi to doprinijelo
još većoj efikasnosti u radu.
Da li je, po Vama, adekvatno rješenje rješavanje pitanja prostornih
kapaciteta u prostorijama stare zgrade Vlade i da li je to prelazno rješenje
do izgradnje Palate?
Ukoliko godinama funkcionišete u neadekvatnim uslovima, onda svako
poboljšanje predstavlja bolje rješenje.
Ne znam da li se bilo gdje u svijetu tužilaštva nalaze u centru grada, u sklopu
stambenih objekata, kao što je to slučaj kod nas, sa Vrhovnim državnim
tužilaštvom, Višim i Specijalnim državnim tužilaštvima.
Zamislite samo koliko je teško i u krajnjem neprijatno prevazići situaciju kada se
istovremeno u Vrhovnom državnom tužilaštvu održavaju sastanci na visokom
nivou, dok se u Više ili Specijalno državno tužilaštvo privode osobe osumnjičene
za najteža krivična djela. To su za nekoga sa strane nezamislive situacije, a za nas
su nažalost, svakodnevica koja mora da se mijenja.
U namjeri da se takva situacija promijeni, preduzeli smo konkretne korake i kao
rezultat imamo činjenicu da je Vlada početkom septembra prošle godine usvojila
informaciju o potrebi rješavanja pitanja prostornih kapaciteta Vrhovnog državnog
tužilaštva, Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u podgorici.
Nadamo da će se godinu nakon usvajanja te informacije stvoriti uslovi i za
konkretizaciju, kako bi se obezbijedili bolji uslovi rada za Vrhovno, Više i
Specijalno državno tužilaštvo. A koliko su ti uslovi trenutno adekvatni, da ne
kažem katastrofalni, javnost je imala priliku da se upozna u prethodnom periodu.
To preseljenje u staru zgradu Vlade, ne bi bilo prelazno rješenje do izgradnje
Palate pravde.
Rješavanje prostornih i bezbjednosnih pitanja u svim državnim tužilaštvima
nezaobilazne su teme sastanaka sa međunarodnim partnerima uz čiju podršku
ćemo, nadam se, i ovo pitanje rješiti.
Mi smo, kao što znate, nastojali da u prethodnom periodu ne dozvolimo da uslovi
rada utiču na našu efikasnost i rezultate rada, ali je sasvim sigurno da će
rješavanjem problema neadekvatnih uslova doprinijeti unapređenju našeg rada u
cjelosti.