24.04.2019. godine – Saopštenje

24.04.2019. godine – Saopštenje
Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, prisustvovala je skupu na kojem je predstavljena Podregionalna inicijativa „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“.
Skup je održan u Podgorici, u Hotelu Centre Ville, u organizaciji Ministarstva pravde Crne Gore i predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. Učesnici su bili predstavnici Vlade, Skupštine, diplomatskog kora, institucija i organizacija, medija.
Projekat “Jednak pristup pravdi za svu djecu” se od januara 2019. godine realizuje u Ministarstvu pravde Crne Gore, uz tehničku podršku UNICEF-a i finansijsku pomoć Vlade Kraljevine Norveške.
Uvodna izlaganja su imali: gdin Zoran Pažin, potpresjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde Crne Gore; gđa Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore; gdin Ivica Stanković, vrhovni državni tužilac i predsjednik Tužilačkog savjet Crne Gore; gdin Osama Kogali Makavi, šef predstavništca UNICEF-a za Crnu Goru; gdin Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Na temu prava djeteta u kontekstu reforme pravosuđa u Crnoj Gori izlagali su: gđa Marijana Laković-Drašković, generalna direktorka Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor, Ministarstvo pravde Crne Gore i gdin Ibrahim Smailović, generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor, Ministarstvo pravde Crne Gore.
Na temu pristup djeteta pravdi i pravosuđu po mjeri djeteta, izlagala je gđa Nela Krnić, koordinatorka Programa za zaštitu djece, predstaništvo UNICEF-a za Crnu Goru, a aktivnosti Podregionalne inicijative „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“ predstavila je gđa Nada Đurović Martinović, konsultantkinja u Programu za dječiju zaštitu, predstaništvo UNICEF-a za Crnu Goru.
Podregionalna inicijativa „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“ će se realizovati kroz dvogodišnje aktivnosti, u cilju stvaranja uslova za primjenu procedura u pravosuđu koje su prilagođene uzrastu, razvojnim karaktersitima i sposobnostima djeteta, koje uzimaju u obzir mišljenje djeteta i vode računa o najboljem interesu djeteta u svim postupcima koji se tiču djeteta.
Savremeni koncept zaštite prava djeteta se zasniva na načelu poštovanja mišljenja djeteta u svim stvarima i postupcima koji se odnose na dijete: u djetetovoj porodičnoj, školskoj i drugoj socijalnoj sredini, pred državnim institucijama. To znači da dijete ima pravo na učešće, kroz traženje, dobijanje i dijeljenje informacija, slobodno formiranje i izražavanje sopstvenog mišljenja i pravo da se njegovo mišljenje uzme u obzir. Dijete ne mora da koristi navedena prava, ali je dužnost države da mu to omogući uvijek kada dijete želi i kada je to u najboljem interesu djeteta. O tome po prvi put govori UN Konvencija o pravima djeteta, 1989. godine.
U susret obilježavana tridesete godišnice od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta, vrijedno je podsjetiti se na postignuća nacionalne reforme maloljetničkog pravosuđa, sprovedene uz podršku UNICEF-a u Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a koja se odnose na stvaranje pravosudnog sistema koji se prilagođava potrebama djece. Takođe, i da ima prostora za dalje unaprijeđivanje prava djeteta, kao i položaja djeteta u pravosudnim postupcima te politika i procedura za zaštitu djece, koje obezbjeđuju odgovarajući pristup kako djece pravdi, tako i odgovarajući pristup stručnjaka u pravosuđu koji postupaju prema djeci.
Željeni standard je jednak pristup pravdi i pravosuđe po mjeri djeteta, odnosno dostupnost, usredsređenost i prilagođenost pravosudnih institucija potrebama i pravima djeteta te mogućnost djeteta da na adekvatan način zaštiti svoja prava i interese.
Dijete koje ima odgovarajući pristup pravdi i/ili dobije odgovarajuću podršku u zastupanju i odbrani svojih prava, slobodu, jasne, bezbjedne i dostupne načine da traži, dobije i dijeli informacije, kao i da iskazuje svoje mišljenje radi ostvarivanja svojih prava i interesa, dobija i šansu da zaštiti, ostvari i uživa svoja prava. Takođe, biće slobodno i spremno da se tako ponaša, prema sebi i drugima, u svakom životnom trenutku.