Dijana Popović-Gavranović prisustvovala je završnoj konferenciji „Pristup pravdi za osobe sa invaliditetom“, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u saradnji sa Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), koja je održana u hotelu Hilton u Podgorici.
Konferencija je održana u okviru projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, kroz javni konkurs „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018. godini. Cilj konferencije je sagledavanje trenutnih garancija u oblasti pristupa pravdi i jednakog priznanja pred zakonom, kao i njihove primjene u praksi, odnosno iskustava osoba sa invaliditetom u oblasti pristupa pravdi.
Uvodna izlaganja su imali: gđa Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore; gdin Ibrahim Smailović generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde; gdin Samir Guberinić, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP); i Milenko Vojičić predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator Projekta. U uvodnim govorima je istaknut trogodišnji zajednički rad relevantnih institucija i organizacija na obezbjeđivanju pristupa pravdi za osobe sa invaliditetom, kroz njihov efektivan pristup pravdi pod jednakim uslovima za sve i efektivniji pristup nadležnim organima za odlučivanje da bi mogle da ostvare svoja prava i kroz uklanjanje svih oblika barijera do postizanja pristupačnosti pravosudnih organa za sva lica.
U diskusiji je ukazano na značaj pristupa pravdi i jednakog priznanja svim licima pred zakonom, da sve institucije, organizacije, javnost, posebno da se osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica i organizacije koje se bave zastupanjem osoba sa invaliditetom, upoznaju sa osnovnim pravima i slobodama osoba sa invaliditetom i sa pravnim garancijama i mehanizmima ostvarivanja prava pred institucijama ljudskih prava i pravde. To se odnosi i na upoznavanje sa oblicima kršenja osnovnih prava i sloboda, a o kojima redovno i izvještavaju međunarodne i domaće nevladine organizacije, odnosno na upozvavanje i usklađivanje zakonodavstva i praktične primjene sa međunarodnim i evropskim standardima.  Pravo da se živi u zajednici i da se bude uključen u zajednicu predstavlja standard ljudskih prava u sistemu Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija. Iz toga proizilazi koncept samostalnog života i uključenosti u zajednicu koja ih uvažava, za sva lica sa invaliditetom, bez obzirom na intenzitet podrške koja im je potrebna. Pravo da se živi u zajednici povezano je sa: pravom na jednako priznavanje pred zakonom (da sva lica sa invaliditetom imaju poslovnu sposobnost da donose odluke, kroz primjereno podpomognuto odlučivanje ako je to potrebno); pravom na izbor gdje i sa kim se živi, umjesto da izbor vrši organ starateljstva; pravom da osobe sa invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju u potpunosti učestvuju u planiranju, sprovođenju i praćenju prava na život u zajednici, identifikovanju različitih oblika kršenja prava na samostalni život u zajednici i kršenja ljudskih prava.