Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, učestvovala je, kao jedan od predavača, na obuci „Škola za predstavnike/ce pravosuđa i organizacija civilnog društva o posredovanju i krivično-procesnim insitutima”, u okviru projekta “Podrška unapređenju efikasnosti i transparentnosti rada crnogorskog pravosuđa” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava-CEDEM, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde Crne Gore. Obuka je održana u Kolašinu, Hotel Sheraton, za dvadeset i pet predstavnika Osnovnog i Višeg suda u Podgorici i Bijelom Polju, Osnovnog državnog tužilaštva i NVO-a.  Uvodno izlaganje imao je g-din Ognjen Marković, programski menadžer, CEDEM. G-đa Marina Lutovac, direktorica Centra za posredovanje Crne Gore, govorila je o: normativnom i institucionalnom okviru u oblasti primjene medijacije; i medijaciji i primjeni medijacije u Crnoj Gori. Mr Milorad Marković, pravni ekspert, govorio je o efikasnosti krivičnog postupka kao međunarodnom pravnom standardu i reformi krivičnog procesnog zakonodavstva Crne Gore. Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, govorila je o: razumijevanju maloljentika u krivičnom postupku; i postupku posredovanja u krivičnim stvarima – postupak između maloljetnog učinioca krivičnog djela i oštećenog. Projekat CEDEM-a “Podrška unaprijeđenju efikasnosti i transparentnosti rada crnogorskog pravosuđa”  ima za cilj davanje doprinosa jačanju vladavine prava i sektora pravosuđa, u skladu sa zahtjevima za pristupanje Evropskoj uniji. Projekat je usmjeren na: mlade kadrove u pravosuđu (stručne saradnike, sudije, državne tužioce); zaposlene u organizacijama civilnog društva koje se bave jačanjem vladavine prava i praćenjem primjene mjerila za Poglavlje 23; zaposlene u lokalnim medijima i apslovente studijskog programa Novinarstvo; službenike zadužene za odnose sa javnošću u sudu; službenike Centra za posredovanje Crne Gore. Projektne aktivnosti se sprovode u Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, Kotoru i Budvi.  U okviru Projekta objavljena je i publikacija “Vodič kroz nove institute Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona”. Autor navedenog vodiča, mr Milorad Marković govorio je o novim institutima Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika i najznačajnijim izmjenama i dopunama dva zakonika usvojena u periodu od 2015. godine. Gđa Lutovac je ukazala na značaj primjene alternativnih načina rješavanja  sporova u cilju unaprijeđenja efikasnosti pravosuđa i unaprijeđenja pristupa pravdi i kroz proces reforme u oblasti alternativnog rješavanja sporova tokom koje je Vlada Crne Gore donijela strateška dokumenta: Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020; Program razvoja alternativnih načina rješavanja sporova 2019-2021 i formirala Savjet za podsticanje i unaprijeđenje primjene alternativnih načina rješavanja sporova. Značaj koji država pridaje alternativnim načinima rješevanja sporova ogleda se i kroz propisivanje basplatnog posredovanja u porodičnim sporovima, sporovima u kojima je tužena država i u krivičnim postupcima u kojima se kao učinilac javlja maloljetnik. Takođe, ukazano je na trend porasta broja predmeta upućenih od strane suda i broja građana koji se sami, direktno obraćaju Centru za posredovanje sa prijedlogom za pokretanje postupka posredovanja.
Izlaganje Dijane Popović-Gavranović je bilo usmjereno na bolje razumijevanje: maloljetnog učinioca krivičnog djela i vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim, koji se sprovodi putem postupka posredovanja. Maloljetni učinilac krivičnog djela se razlikuje od odraslog učinioca krivičnog djela, po razvojnim karakteritikama i motivima. Intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj maloljetnika nije završen, zbog čega je potrebno pažljivo postupanje prema njima.  Iza vršenja krivičnih djela, djetetove uporne neposlušnosti, problema u ponašanju, navikama, često stoji duboka povrijeđenost djeteta i neprijatna osjećanja. Nekada iza vršenja krivičnih djela stoji djetetova emocionalna povrijeđenost nastala uslijed doživljenih neprijatnih iskustava, zanemarivanja ili zlostavljanja ili doživljaja nezadovoljstva i neuspjeha ili doživljaja bezizlaznosti. Nekada se radi o nedovoljnoj zrelosti da kada naiđe na teškoću, sagleda i procijeni teškoću, uloži napor i adekvatno reaguje, a nekada se radi o negativnoj identifikaciji. Zato prema maloljetnicima postupamo drugačije nego prema odraslima, ne samo kako nalaže učinjeno krivično djelo, nego i u zavisnosti od djetetove lične i životne situacije jer cilj krivičnog postupka prema djeci nije puko kažnjavanje, nego pružanje pomoći koja će ih djelotvorno zaustaviti i spriječiti ponovno činjenje krivičnih djela. Ukazala je i na značaj razumijevanja i primjene vaspitnog naloga – poravnanje sa oštećenim. Uspješno poravnanje predstavlja više od rješavanja pravnog pitanja: oštećeni i maloljetnik učestvuju dobovoljno i, uz pomoć posrednika, se na dobar način povezuju kroz razgovor o sukobu i nadoknadi štete; oboje obnavljaju samopoštovanje i samopouzdanje; oštećeni zadovoljava svoje potrebe i oporavlja se; maloljetnik preuzima odgovornost, iskazuje nedvosmisleno i konkretizovano izvinjenje, popravlja učinjenu štetu i svoje ponašanje; ne pokreće se ili se obustavlja krivični postupak. Kroz postupak posredovanja maloljetnik razvija vještine i sposobnosti za uspostavljanje odnosa empatije sa oštećenim i zajednicom i to ujedno predstavlja zaštitu od recidiva. Oštećeni, umjesto da čeka pomoć od nekoga, razvija vještine izlaženja na kraj sa teškim situacijama, da analizira okruženje, kao i sposobnost da donese odluku kojom pomaže sebi i učiniocu krivičnog djela – da sasluša maloljetnog učinioca, pruži šansu, prihvati izvinjenje i nadoknadu štete i oprosti. Kroz uvid u brigu o maloljetniku i o oštećenom, vraća se mir, sigurnost i povjerenje i u njihovoj zajednici.