Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe, prisustvovala je regionalnoj konferenciji „Socijalno osnaživanje mladih u riziku“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „At-Risk Youth Social Empowerment”-ARYSE
(„Mladi u riziku od socijalne isključenosti“)
.
Konferencija je održana u Podgorici, u Hotelu Centre Ville, a premijera filma „Dom“ u bioskopu Cineplexx, za predstavnike regionalnih i nacionalnih institucija, međunarodnih institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice.
Projekat ARYSE su u prethnodne četiri godine, uz podršku Evropske komisije i kofinansiranje iz budžeta zemalja iz kojih dolaze, sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njemačke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije. Opšti cilj projekta je pružanje doprinosa postizanju socijalne inkluzije većine mladih u riziku na regionalnom nivou, kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, regionalne/nacionalne saradnje i aktivnosti koje se tiču zastupanja.
Cilj održane konferencije je ispitivanje rezultata sprovođenja reformi i identifikovanje izazova u oblasti socijalnih politika koje se odnose na mlade u riziku od socijalne isključenosti, i to:
djeca i mladi bez roditeljskog staranja; djeca i mladi Romi; djeca i mladi u sukobu sa zakonom; djeca i mladi koji borave na ulici; djeca i mladi koji koriste psihoaktivne supstance; i djeca i mladi koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti.
Na konferenciji su govorili: Nikola Janović, ministar sporta i mladih; Ivana Vujović, izvršna direktorica
NVO
Juventas; Fiona Mccluney, stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori; Katarina Mitić, ekspertkinja za socijalnu zaštitu ranjivih grupa; Mihaela Bauer, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru; Milica Pajović, predstavnica Ministarstva prosvjete Crne Gore; Srđan Vlaškalić, izvršni direktor Somborskog edukativnog centra u Srbiji; Hasime Terzići, savjetnica u kancelariji Ombudsmana Kosovo; Nevena Nikolić, predstavnica Beogradskog centra za ljudska prava; Andrea Nakova, predstavnica
NVO
Novinari za mlade, iz Sjeverne Makedonije.
Kroz diskusiju su razmijena mišljenja: o trenutnim socijalnim politikama prema djeci i mladima u riziku na Zapadnom Balkanu; stanju u oblasti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga i njihove dostupnosti djeci i mladima u riziku; ulozi pravosuđa u socijalnoj integraciji djece i mladih u riziku; saradnje institucija i nevladinih organizacija u oblasti pružanja usluga.
Predstavnici regionalnih organizacija su bili zainteresovani za detaljnije predstavljanje uloge Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva u krivičnom postupku prema maloljetnicima, posebno za mjere zaštite djece/maloljetnika od sekundarne viktimizacije i traumatizacije prilikom saslušanja djeteta/maloljetnog oštećenog primjenom audivizuelne tehnike primjerene potrebama djeteta i uz pomoć Stručne službe.
Stoga je predstavljeno: da
su za takvo saslušanje
potrebne
dvije
prostorije
,
kako
bi
dijete
bilo
u
jednoj
prostoriji
sa
predstavnikom
Stru
č
ne
slu
ž
be
,
koji
ispituje
dijete
(
shodno
zahtjevima
dr
ž
avnog
tu
ž
ioca
za
maloljetnike
, prilagođeno sposobnostima i potrebama djeteta – forenzički intervju),
a
u
drugoj
,
tehni
č
ki
povezanoj
prostoriji
nalazi
se
dr
ž
avni
tu
ž
ilac
za
maloljetnike,
koji
rukovodi
saslu
š
anjem
putem
tehni
č
ke
veze
sa
predstavnikom
Stru
č
ne
slu
ž
be
, a uz državnog tužioca za maloljetnike su prisutne stranke u postupku,
koje
mogu
putem
audiovizuelne
tehnike
da
posmatraju
dijete
i
č
uju
razgovor
koji
sa
djetetom
obavlja
predstavnik
Stru
č
ne
slu
ž
be
i, uz dozvolu, posredstvom tužioca, postave pitanje.
Razgovor koji se vodi između predstavnika Stručne službe i tužioca dijete ne čuje, a zna da su oni putem tehničke opreme u komunikaciji, dijete zna da se razgovor snima, ko se nalazi u drugoj prostoriji i posmatra razgovor, da će u slučaju podizanja optužnice audiovizuelni snimak biti proslijeđen sudiji, da osumnjičeno lice ima pravo da vidi audiovizuelni snimak.
U sklopu konferencije održana je i premijera dokumentarnog filma „Dom“ koji je kreirao Beogradski centar za ljudska prava, uz podršku NVO Juventas, u sklopu projekta
ARYSE
.
Film govori o autentičnim problemima sa kojima se dvoje djece u sistemu insticionalne brige suočava. Međutim, ne radi se o dvije usamljene životne priče, nego o globalnom problemu-štetnim posljedicama institucionalnog zbrinjavanja djece, izloženosti nerazumijevanju, predrasudama, diskriminaciji, stigmatizaciji, različitim oblicima neadekvatnog postupanja/tretmana, različitim oblicima nasilja i drugim teškim životnim iskustvima tokom boravka u instituciji, što doprinosi njihovoj ranjivosti i podložnosti zlostavljanju i nakon izlaska iz sistema državne brige. Globalna iskustva govore da su, u odnosu na djecu koja žive u drugim okruženjima, djeca u institucijama pod posebnim rizikom od svih oblika nasilja, zanemarivanja, nemarnog postupanja/tretmana, negativne prakse i vršnjačkog nasilja. Takođe, i da institucionalna briga sama po sebi treba da bude prepoznata kao oblik nasilja nad djecom, jer dovodi do odvajanja djece od roditelja, kao i zbog toga što odvajanje od roditelja ne prati istovremeni rad na reintegraciji djece u porodicu i preuzimanje pune odgovornosti stručnjaka za zaštitu djece u porodicama i zajednicama.
Film „Dom“ navodi na: dovođenje u pitanje institucionalne brige o djeci; preispitivanje institucionalne prakse; preuzimanje odgovornosti za ishode insitucionalnog smještaja od strane relevantnih ministarstava, sektora, institucija, organizacija, pravosuđa; omogućavanje djeci i mladima da (pro)govore o problemima u institucionalnom smještaju i
pristup sigurnim mehanizmima žalbe i prijavljivanja.
Koordinacija između različitih ministarstava i sektora (socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja) je nužna da bi se izbjeglo prebacivanje odgovornosti, a kontinuirano prikupljali podaci o položaju djece u sistemu državne brige i djece pod rizikom, analizirali faktori koji doprinose donošenju odluka o institucionalnom smještaju djece i uspostavile usluge koje će pratiti djecu prije, za vrijeme i nakon izlaska iz institucija, posebno alternativni oblici zbrinjavanja u porodici i zajednici, zasnovani na individualnim potrebama i najboljem interesu svakog djeteta i porodice.
Takođe, važna je i uloga pravosuđa, čije odluke mogu direktno uticati na indvidualne slučajeve kršenja prava djeteta u institucijama u kojima djeca i mladi borave.
Država je ta koja nosi krajnju odgovornost za primjenu Konvencije o pravima djeteta, kako u dijelu nedozvoljenog odvajanja djece od roditelja (u institucijama je namanje djece koja nemaju roditelje) i da dijete dobije odgovarajuću pomoć i podršku, tako i kroz pravo djeteta, koje je od strane odgovarajućih vlasti poslato u instituciju radi brige, zaštite ili liječenja, na periodično preispitivanje tretmana koji se pruža djetetu i svih drugih okolnosti značajnih za njegov smještaj, uz obezbjeđivanje prava djeteta da učestvuje u postupku i izrazi svoje poglede o odlukama koje utiču na njegov život.