Od
13.10.
do
13.11.2020.
godine
,
Dijana
Popovi
ć-
Gavranovi
ć,
na
č
elnica
Stru
č
ne
slu
ž
be
poha
đ
ala
je
ciklus
vebinara
na
temu
„Pravosuđe po mjeri djeteta u belgijskom sistemu“.
Ciklus
od
pet
vebinara
je
organizovala
kancelarija
UNICEF
–
a
u
Crnoj
Gori
,
u
saradnji
sa
jednom
od
vode
ć
ih
me
đ
unarodih
organizacija
koja
se
bavi
pravima
i
za
š
titom
djece
,
nevladinim
udru
ž
enjem
“
Defense
for
Children
International
iz
Belgije
”.
Vebinari
predstavljaju
jednu
od
aktivnosti
u okviru projekta
“
Jednak
pristup
djece
pravdi
”
koju
implementira
Ministarstvo
pravde
Crne
Gore
u
saradnji
sa
najvi
š
im
pravosudnim
insitucijama
,
uz
tehni
č
ku
podr
š
ku
UNICEF
–
a
i
finansijku
podr
š
ku
Vlade
Kraljevine
Norve
š
ke
.
C
ilj
vebinara
je
bio
upoznavanje
sa
praksom
belgijskog
sistema
pravosu
đ
a
koja
se
odnosi
na
postupanje
prema
djeci
u
krivi
č
nim
i
gra
đ
anskim
postupcima
,
kao
i razmjena
iskustva
sa
belgijskim
profesionalcima
o
polo
ž
aju
i
za
š
titi
djece
u
kontaktu
sa
zakonom
.
Vebinare
su
poha
đ
ali
profesionalci
iz
sisitema
pravosu
đ
a
,
policije
,
socijalne
za
š
tite
,
advokati
.
Prvi
vebinar
je
odr
ž
an
na
temu
„
Podr
š
ka
i
zastupanje
djece
u
postupcima
pred
sudom
–
porodi
č
no
pravo
“.
Predava
č
i
su
bili
:
Mostafa
Gharbi
,
advokat
specijalizovan
za
rad
sa
djecom
;
Florence
Mouffe
,
advokatica
i
starateljka
za
posebne
slu
č
ajeve
,
ekspert
za
porodi
č
no
pravo
i
prava
djeteta
;
i
Johanne
Vins
,
krimino
š
kinja
i
direktorka
Slu
ž
be
za
prava
mladih
u
Namuru
i
Arlonu
(
Valonija
).
Predstavljena
su
iskustva
saslu
š
anja
djeteta
pred
porodi
č
nim
sudom
(
Brisel
)
i
ukazano
je
na
va
ž
nost
omogu
ć
avanja
da
se
č
uje
i
uzme
u
obzir
mi
š
ljenje
djeteta
i
vo
đ
enja
ra
č
una
o
konfliktu
interesa
djeteta
sa
njegovim
roditeljima
u
gra
đ
anskim
i
porodi
č
nim
sporovima
kada
se
i
odre
đ
uje
staratelj
za
posebne
slu
č
ajeve
.
Tako
đ
e
,
ukazano
je
na
zna
č
aj
pru
ž
anja
podr
š
ke
mladima
u
postupcima
koji
ih
se
ti
č
u
,
da
budu
informisani
o
svojim
pravima
u
š
koli
,
socijalnim
,
gra
đ
anskim
,
porodi
č
nim
i
krivi
č
nim
stvarima
.
Drugi
vebinar
je
odr
ž
an
na
temu
“
Ispitivanje
djeteta
i
uzimanje
u
obzir
mi
š
ljenja
djeteta
–
porodi
č
no
pravni
odnosi
”.
Predava
č
i
su
bili
:
Florence
Anciaux
de
Faveaux
,
sudija
u
postupcima
u
vezi
porodi
č
no
–
pravnih
odnosa
i
sudija
za
mlade
;
i
Mich
ë
l
Mallien
,
univerzitetski
profesor
u
oblasti
pravnih
nauka
,
istra
č
iva
č
u
oblasti
prava
djece
i
roditelja
u
sudskim
postupcima
.
Ukazano
je
na
dilemu
u
vezi
iskazanog
djetetovog
mi
š
ljenja
:
da
li
je
to
odlu
č
uju
ć
i
kriterijum
kod
dono
š
enja
sudske
odluke
ili
izraz
djetetove
autonomije
.
Tako
đ
e
,
ukazano
je
na
zna
č
aj
razumijevanja
i
po
š
tovanja
č
lana
12
Konvencije
o
pravima
djeteta
:
dijete
ima
pravo
na
slobodno
izra
ž
avanje
–
da
bira
na
č
in
,
formu
izraza
,
teme
,
da
ka
ž
e
i
ono
š
to
nije
predmet
spora
,
na
uva
ž
avanje
djetove
mogu
ć
nosti
da
jasno
vidi
stvari
u
odre
đ
enom
kontekstu
,
bez
obzira
na
uzrast
,
kao
i
da
ima
pravo
da
ne
bude
direktno
ispitano
od
strane
sudije
.
Predstavljen
je
na
č
in
pozivanja
djeteta
od
strane
sudije
radi
saslu
š
anja
,
putem
pozivnog
pisma
u
kojem
sudija
pita
dijete
da
li
ž
eli
da
bude
saslu
š
ano
od
strane
sudije
.
Saslu
š
anje
je
uglavnom
stresno
za
dijete
i
zato
treba
da
bude
izbor
djeteta
te
je
sudija
posve
ć
en
utvr
đ
ivanju
autenti
č
ne
volje
djeteta
da
do
đ
e
na
sud
i
bude
saslu
š
ano
i
omogu
ć
ava
djetetu
da
odbije
saslu
š
anje
.
Tako
đ
e
,
ukazano
je
na
va
ž
nost
da
saslu
š
anje
djeteta
ima
formu
razgovora
sa
djetetom
o
li
č
nim
i
porodi
č
nim
stvarima
,
uz
informisanje
djeteta
o
njegovim
pravima
u
postupku
pred
sudom
,
da
se
dijete
osje
ć
a
bezbjedno
u
razgovoru
.
Sudija
sa
č
injava
izvje
š
taj
o
razgovoru
sa
djetetom
,
sa
kojim
upoznaje
dijete
i
njegove
roditelje
,
zatim
o
izvje
š
taju
ragovara
sa
djetetovim
roditeljima
.
Ukazano
je
i
na
praksu
ESZLJP
:
da
se
mi
š
ljenje
djeteta
mora
uzeti
u
obzir
,
mi
š
ljenje
djeteta
nekada
mo
ž
e
opredijeliti
sudsku
odluku
,
ali
ne
smije
da
bude
jedini
kriterijum
za
dono
š
enje
odluke
.
Tre
ć
i
vebinar
je
odr
ž
an
na
temu
“Specijalizovano pravosuđe za djecu u sukobu sa zakonom”.
Predava
č
i
su
bili
:
Florence
De
Cock
,
advokatica
specijalizovana
za
postupanje
u
predmetima
u
kojima
se
pojavljuju
djeca
u
sukobu
sa
zakonom
i
djeca
ž
rtve
i
svjedoci
; i
C
é
line
Kowalski
,
koordinatorka
Mobilnog
tima
za
podr
š
ku
djeci
koja
su
u
konfliktu
sa
zakonom
.
Predstavljen
je
specijalizovani
sud
za
mlade
:
na
č
ini
postupanja
sa
djecom u
riziku
i
djecom
u
sukobu
sa
zakonom
,
na
koji
na
č
in
se
imenuju
specijalizovani
advokati
odbrane
, na značaj imenovanja advokata prije prvog saslušanja pred policijom,
anga
ž
ovanje
posebnih
slu
ž
bi
za
procjenu
koje
uzimaju
u
obzir
mi
š
ljenje
djeteta
,
njegove
porodice
, ž
ivotne
okolnosti
.
Ukazano
je
da
su
maloljetni
u
č
inioci
krivi
č
nih
djela
istovremeno
,
veoma
č
esto
,
i
djeca
u
opasnosti
uslijed
neadekvatnih
porodi
č
nih
prilika
,
da
su
ž
rtve
zanemarivanja
ili
zlostavljanja
, š
to
je
postepeno
dovelo
do
toga
da
iz
uloge
ž
rtve
pre
đ
u
u
ulogu
u
č
inioca
krivi
č
nog
djela
.
Predstavljena
je
veoma
aktivna
uloga
specijalizovanih
advokata
za
maloljetnike
tokom
ukupnog
trajanja
krivi
č
nog
postupka
i
primjene
izre
č
ene
vaspitne
mjere
,
kao
i
proaktivna
uloga
sudije
u
prepozvanju
najkorisnije
mjere
i
primjeni
mjera
prema
maloljetnicima
,
kao
i
kreativnost
sudije
u
odre
đ
ivanju
mjera
u
odnosu
na
karakteristike
maloljetnika
i
njegove
porodice
.
Ukoliko
maloljetnik
odbija
izvr
š
enje
mjere
ili
izre
č
ene
mjere
ne
daju
pozitivni
rezultat
,
uz
dodatnu
procjenu
Slu
ž
be
za
mlade
i
medicinsko
–
psiholo
š
ku
procjenu
,
takav
predmet
se
mo
ž
e
sa
suda
za
mlade
uputiti
na
sud
za
odrasle
,
gdje
se
zatim
sprovodi
klasi
č
ni
krivi
č
ni
postupak
prema
maloljetniku
.
Ova
mjera
se
veoma
rijetko
primjenjuje
jer
ima
veoma
te
š
ke
posljedice
po
maloljetno
lice
.
Zatim je p
restavljen
Mobilni
tim
za
podr
š
ku
djeci
koja
su
u
konfliktu
sa
zakonom
,
koji
predstavlja
sudsku
slu
ž
bu
za
š
tite
,
a
bavi
se
:
terenskim
radom
,
procjenom
,
reintegracijom
,
saradnjom
sa
mre
ž
om
ustanova
u
zajednici
,
pra
ć
enjem
š
kolovanja
,
dru
š
tvenih
kontakata
maloljetnika
,
interveni
š
e
u
svim
ž
ivotnim
podru
č
jima
maloljetnika
i
periodi
č
no
izvje
š
tava
sudiju
,
a
jedan
aktivista
ove
slu
ž
be
ne
mo
ž
e
da
ima
vi
š
e
od
č
etiri
maloljetnika
u
radu
,
uslijed
sveobuhvatnog
,
intenzivnog
rada
sa
svakim
maloljetnikom
.
Tako
đ
e
,
prezentovan
je
video
snimak
prostorije
za
prijem
maloljetnika
u
postupku
ostvarivanja
prava
na
azil
,
za
djecu
uzrasta
do
15
godina
(
po
potrebi
i
za
stariju
djecu
).
Prikazano
okru
ž
enje
je
namijenjeno
igri
,
ali
tako
da
ne
odva
č
i
djetetovu
pa
ž
nju
previ
š
e
od
razgovora
.
Razgovor
i
podr
š
ka
djetetu
da
objasni
doga
đ
aje
koje
su
prethodili
podno
š
enju
zahtjeva
za
azil
mo
ž
e
imati
posljedice
po
ostavrivanje
prava
na
azil
.
Č
etvrti
vebinar
je
odr
ž
an
na
temu
“Restorativna pravda i inovativni projekti maloljetničkog pravosuđa“.
Predavači su bili:
Philippe
Gailly
,
kriminolog
iz
NVU
„
Arp
è
ge
“,
koja
se
bavi
restorativnim
i
alternativnim
mjerama
,
medijacijom
, maloljetnim učiniocem, kao i
osna
ž
ivanjem
i
podizanjem
svijesti
ž
trve
;
Thierry
Verdeyen
,
direktor
NVU
“
Amarrage
“,
koja
se
bavi
djecom
u
riziku
,
kroz
pru
ž
anje
podr
š
ke
u
li
č
nom
razvoju
djeteta
i
reuspostavljanju
odnosa
u
njegovoj
porodici
; Tahar El Hamdaoui, direktor NVU „Dispositif Relais“, koja se bavi socijalnom podrškom i pomoći maldima od 18-25 godina u toku ili nakon izdržavanja kazne zatvora.
Ukazano je na vrste i značaj primjene alternativnih mjera u Belgiji i reintegraciju djece kroz multidisciplinarni pristup. Predstavljena je primjena medijacije, koju može predložiti državni tužilac i sudija, ali i maloljetnik i oštećno lice, u svakoj fazi postupka. Takođe, i na ulogu policajca u podsticanju maloljetnika na popravljanje učinjene štete u zajednici, što je od velikog pozitivnog uticaja i na maloljetnika, kao i na njegov uvid da zajednica učestvuje u svemu što je važno, da policajac nije samo osoba koja primjenjuje restriktivne mjere prema maloljetnicima, nego osoba koja predstavlja lokalnu zajednicu i obezbjeđuje prava svih u zajednici.
Pedstavljen je program za resocijalizaciju mladih koji su izvan obrazovnog sistema, u konfliktu sa svojim okruženjem, putem tromjesečnog boravka u drugoj zemlji i značaj interkulturalnog uticaja na maloljetnika, uz edukativni psihosocijalni rad sa maloljetnikom. Cilj ovog programa je da se maloljetnik podstakne na razmišljanje o svom identitetu, odnosima sa drugima, sa roditeljima, koji treba da razmišljaju o svom odnosu sa djetetom. Maloljetnik boravi u jednoj porodici u drugoj zemlji, uz podršku edukatora iz te zemlje, omogućava mu se da ostvari odnos sa novim okruženjem, da se uključi u lokalni živtot, da radi sve što se radi u toj porodici i zajednici, da se bavi određenim poslom, aktivizmom, sportom, da promijeni navike, da povrati pozitivnu sliku o sebi i povjerenje. Tokom boravka ostvaruje odeđeni džeparac, a ako ostvari uštedu tokom mjeseca, dobija dvostruki džeparac. Na taj način se stvaraju novi odnosi i pozitivne uspomene koje dovode do promjene i istu održavaju.
Takođe, ukazano je i na značaju podrške maloljetnicima za vrijeme i nakon izvršenja kazne zatvora, kroz sačinjavanje projekta od početka zatvorske kazne koji se odnosi na lični plan obuke i zapošljavanja, uz redovne obilaske maloljetnika u zatvoru i praćenje od strane mentora po izlasku iz zatvora, kroz organizovanje zapošljavanja, obuke, slobodnog vremena kako bi usvojili nove obrasce ponašanja, što spriječava vraćanje starim, negativnim navikama. Mentor je značajan za razvoj kapaciteta maloljetnika za emotivnog povezivanje između dvije odrasle osobe i za razvoj odnosa povjerenja, što pomaže maloljetniku da usvoji nova pozitivna ponašanja. Mentor radi sa maloljetikom: na osjećaju krivice koji je intenzivan i po izlasku iz zatvora; razvoju morala, socijalnih vještina; organizovanju svakodnevnih aktivnosti, radnih, večernjih aktivnosti; sa otporom maloljetnika, što sve može trajati od 3-6 mjeseci, ali i nekoliko godina. Nedostatak perspektive pokreće nedekvatno ponašanje te je važno pokazati mladima da i nakon kazne život može da krene dobrim putem.
Peti
vebinar
je
odr
ž
an
na
temu
“Obuka stručnjaka u pravosuđu”.
Predavači su bili:
Mariana
Boutuil
,
advokatica
sa
specijalizacijom
za
maloljetni
č
ko
pravo
,
Advokatska
komora
u
Briselu
;
Dagmar
Waegeman
,
iz
Instituta
za
obuku
u
pravosu
đ
u
;
Eman
Mzah
Miralles
, a
dvokatica
,
slu
ž
benica
na
projektima
za
maloljetni
č
ko
pravosu
đ
e
,
anga
ž
ovana
na
projektu
obuke
pravnih
stru
č
njaka
i
na
projektu
za
integraciju
maloljetnika
osumnji
č
enih
,
optu
ž
enih
ili
osu
đ
enih
za
djela
radikalizma
i
nasilnog
ekstremizma
,
kao
najte
ž
ih
oblika
kr
š
enja
ljudskih
prava
i
sloboda
.
Predstavljen je način specijalizacije profesionalaca koji postupaju prema djeci u kontaktu sa zakonom i programi obuke za profesionalce u pravosuđu.
Ukazano je na neophodna znanja i vještine za rad sa djecom, kroz sljedeće teme u osnovnoj obuci advokata za djecu: komunikacija, sistem pravne pomoći, konflikt između djece i roditelja. Osnovna obuka traje četrnaest nedjelja, zatim advokat stiče staž u opservaciji – prati rad iskusnog advokata za prava maloljetnika, a mentor prati rad advokata tri godine nakon završetka osnovne obuke. Zatim se vrši dodatna obuka svake godine u trajanju od najmanje deset sati, a preporučuje se međunarodna obuka, zbog razumijevanja međunarodnih normi i njihovog uticaja na nacionalno pravo i zbog ujednačavanja znanja. Takođe, posjeduju i vodič za advokate.
Predstavljen je Institut za obuku u pravosuđu (formiran 2007. godine), koji je nadležan za obuku sudija, državnih tužilaca, pravosudnih pripravnika i savjetnika. Tri obuke su obavezne: specijalizovana obuka za sudije i državne tužioce; obuka sudija za mirno rješavanje sporova; obuka za postupanje u vezi nasilja u porodici. Dodatno se obezbjeđuju obuke na temu: porodica, mladi, razgovor sa djecom. Obuka obuhvata i obilazak jedne institucije za zaštitu djece, nakon čega se dobija sertifikat. Osnovna obuka se sprovodi za sve sudije u prvom stepenu, a specijalizovana obuka za sudije koje se bave zaštitom od nasilja u porodici, seksualnog zlostavljanja. Takođe, u dijelu kontinurane obuke, organizuju se i fakultativne obuke, na temu: fiskalni apekti odluka o alimentaciji; zabranja kretanja; razmjena profesionalnih iskustava između sudija za mlade i sudija za porodicu i dr.
Predstavljen je sud za porodicu (formiran 2013. godine), koji je ujedno i sud za djecu, a njemu je prethodio sud za mlade. Sud za porodicu je prvostepeni sud, sa parničnim i krivičnim nadležnostima (svi sporovi vezani za porodicu).
Zatim je predstavljen projekat obuke advokata, sudija, državnih tužilaca, u koji mogu biti uključeni i socijalni radnici i mladi. To je prilika za međusobno upoznavanje mladih, sudija i tužilaca, da upoznaju rječnik koji svaka grupa koristi, da poboljašju svoje kompetencije. Na taj način se dobija nova dinamika odnosa: mladi u kontaktu sa zakonom izlaze iz uloge onoga ko je samo konsultovan i ulaze u ulogu osobe koja obučava pravosudne stručnjake i pomaže im da shvate kako je osjećaju mladi u kontaktu sa sudijama i tužiocima. Sudije i tužioci uče kako da prilagode postupanje prema djeci i mladima, kako sa njima da komuniciraju, uče vještine za rad sa djecom i mladima.
Tako
đ
e
,
prezentovan
je
video
snimak
prostora
za
rad
sa
djecom
ž
rtvama
,
uzrasta
od
15-19
godina
,
gdje
se
obavlja
pravno
–
medicinski
pregled
,
dobija
psiholo
š
ka
,
pedijatrijska
i
druge
vrste
medicinske
podr
š
e
,
kao
i
psiholo
š
ka
podr
š
ka
da
djecu
ž
rtve
i
njihove
poroduice
.
Ukoliko
dijete
ž
rtva
ž
eli
da
podnese
tu
ž
bu
protiv
u
č
inioca
,
obezbje
đ
uju
se
advokat
koji
im
u
tome
poma
ž
e
.
Ne smijemo dozvoliti da, uprkos kontinuiranim obukama i razmjeni profesionalnog iskusta, komunikacija sa djecom ostane izvor nerazumijevanja i donošenja neadekvatnih odluka. Takođe, ne smijemo zaboraviti da postoje mnogobrojni, različiti, individualizovani odgovori kako na probleme u ponašanju djece/maloljetnika, tako i na lične, porodične i životne teškoće djece, zbog čega naši odgovori upravo i treba da budu individualiziovani i da ih stalno preispitujemo i unaprijeđujemo, uz korišćenje svih resursa u zajednici.